Od rizičnih ponašanja najčešće se javljaju konzumacija alkohola i marihuane, a visoka je stopa vršnjačkog nasilja, posebice nasilja putem interneta. Visoka je i razina problema mentalnog zdravlja, što najviše zabrinjava.
Snage srednjoškolaca s područja Varaždinske županije su
namjere da nastave školovanje, visoke aspiracije za budućnost,
podrška prijatelja, roditelja i drugih odraslih te relativno
visoko zadovoljstvo stupnjem bliskosti u obitelji.
Od rizičnih ponašanja najčešće se javljaju konzumacija alkohola i
marihuane, a visoka je stopa vršnjačkog nasilja, posebice nasilja
putem interneta. Visoka je i razina problema mentalnog zdravlja,
što najviše zabrinjava.
Sažetak je to istraživanja o razvoju adolescenata u Varaždinskoj
županiji, koje je proveo tim Laboratorija za prevencijska
istraživanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu uz podršku Varaždinske županije.
Rezultate su predstavili u petak, 29. studenoga, u Studentskom
domu u Varaždinu, gdje je održan okrugli stol na kojem su o
rezultatima raspravljali zamjenik župana Varaždinske županije
Tomislav Paljak, predstojnik podružnice
Obiteljskog centra Varaždin Siniša Česi,
voditeljica Centra izvrsnosti za komunikaciju Snježana
Pejnović i dr. sc. Zlatko Bukvić iz
Saveza edukacijskih rehabilitatora Hrvatske.
U istraživanju je sudjelovalo 1.647 mladih u dobi od 14 do 19
godina iz devet srednjih škola s područja Varaždinske županije,
kao dio projekta ‘Pozitivan razvoj adolescenata u Hrvatskoj’ u
koji je ukupno bilo uključeno 5.317 učenika srednjih škola iz
četiriju hrvatskih gradova, Varaždina, Pule, Splita i Osijeka.
Istraživanje na području Varaždinske županije koordinirala je
asistentica Matea Belošević, a projektni partner
bio je Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i sport uz podršku
pročelnika Miroslava Huđeka.
Cilj je bio ispitati pokazatelje pozitivnog razvoja, rizična
ponašanja i internalizirane probleme, a u Varaždinskoj županiji
je istraživanje provedeno na uzorku od gotovo 30 posto cjelokupne
srednjoškolske populacije.
– Istraživanje je pokazalo slične trendove kao u ostalim
hrvatskim gradovima, a to su, nažalost, dosta visoke stope
problema mentalnog zdravlja sa simptomima anksioznosti,
depresivnosti i stresa. To nas najviše zabrinjava. No, utvrdili
smo i brojne aspekte pozitivnog razvoja adolescenata, koji su
privrženi obitelji, imaju dobre odnose s prijateljima, pa čak i
nastavnicima u školi. Imaju namjeru nastaviti školovanje iako
kažu da u školu ne vole ići. U kontekstu aktualnih
društveno-političkih događaja, to nam je jedan od znakova da je
odgojno-obrazovnom sustavu jako potrebna reforma, a da je
nastavnicima doista potrebna podrška. Naše istraživanje pokazuje
da u razredu od 25 učenika gotovo da više nema učenika koji je
prosječan u smislu da nije zahtjevan – rekla je rekla doc. dr.
sc. Miranda Novak, voditeljica projekta.
Posebno je istaknula razliku između djevojaka i mladića kad su u
pitanju utvrđeni problemi. – Djevojke su više sklone imati
simptome problema mentalnog zdravlja, dok mladići više
konzumiraju alkohol, marihuanu i više su podložni
eksternaliziranim ponašanjima, posebice, recimo, kockanju ili
klađenju – navela je doc. dr. sc. Novak.
Zamjenik župana Tomislav Paljak istaknuo je da su rezultati
istraživanja jako vrijedni.
– Vrlo veliki uzorak ispitanih učenika srednjih škola u
Varaždinskoj županiji zasigurno nam dalje smjernice za aktivnosti
s institucionalne razine. Već smo dajući podršku ovom
istraživanju te dolaskom na predstavljanje rezultata i okrugli
stol pokazali da smo otvoreni za razgovor, ali i pokretanje
rješenja za određene probleme adolescenata. Zanima nas na koji
način oni razmišljaju, što je naglašeno kao mogući problem, a što
je pozitivan smjer u njihovom razvoju. Vjerujem da ćemo, s
obzirom da na veliki broj stručnjaka na ovom panelu, ponuditi
rješenja koja će voditi prema tome da naša komunikacija s vrlo
osjetljivom populacijom bude još bolja, neposrednija i aktivnija
– rekao je Paljak.
Socijalni pedagog Siniša Česi, predstavnik Obiteljskog centra
Varaždin, priznao je da ga je iznenadio podatak da gotovo 20
posto mladih ima suicidalne misli, da osjećaju strah, tjeskobu
ili depresiju.
– Očito je da dio mladih koji je povučen, koji nije toliko u
prvom planu, ima problema. Teško se otvaraju i ne dolaze u
institucije koje bi im mogle pomoći, pa na tome moramo poraditi.
Jedna od ideja je da se pokrenu on-line radionice za mlade i
njihove roditelje kako bi iz sigurnosti svoje kuće dobili
informacije i podatke o tome kome se i kada obratiti za pomoć –
rekao je Česi.