Sljedeće godine počinje raditi Središnji centar za upravljanje prometom, 40 kamera postavlja se i na državnim cestama, a nadzor se do 2025. pojačava
Nakon već postavljenih policijskih kamera i najave uvođenja
kamera za nadzor brzine na autocestama, sljedeće godine i na 40
lokacija na državnim cestama Hrvatske ceste postavit će kamere za
nadzor prometa. I to na po dvije lokacije u svakoj županiji.
HC će te kamere postaviti u sklopu uspostave Središnjeg centra za
nadzor i upravljanje prometom na državnim cestama i Nacionalne
pristupne točke (NPT), a do 2025. namjeravaju postaviti kamere na
300-tinjak lokacija diljem Hrvatske.
U Cestama objašnjavaju da će se, ovisno o vrsti kamera koje će se
postaviti, osim klasičnog videonadzora moći očitavati i
registarske oznake, prepoznavati incidentne situacije na cesti
poput rasutog tereta, prometne nesreće te detektirati i prolazak
vozila kroz crveno svjetlo, brzina kretanja vozila…
Svi podaci prikupljeni s tih kamera bit će, navode u HC-u,
dostupni i policiji. Na manjem broju lokacija postavit će se samo
po jedna kamera, dok će na većini biti dvije, tri ili četiri
kamere. U HC-u objašnjavaju da je svrha sustava videonadzora koji
se koriste u cestovnom prometu prikupljanje podataka o cestama,
cestovnom prometu i vremenskim prilikama, s ciljem optimalnog
upravljanja prometom i povećanja sigurnosti. S prometnica će se
prenositi i slike da bi se vozače informiralo o trenutačnim
uvjetima na cestama.
Foto: Večernji list
Snimka se čuva bar 48 sati
A s obzirom na ograničenost komunikacijske infrastrukture
smještene uz državne ceste, podaci sa svih kamera i drugih
uređaja na lokacijama prenosit će se putem mobilne mreže. U
Cestama kažu da će kvaliteta slike biti vrlo visoka, a kapacitet
snimanja ovisit će o broju kamera i kvaliteti pohranjenih
podataka.
Snimljeni materijali skladištit će se minimalno 48 sati.
Preduvjeti za integraciju sustava videonadzora na državnim
cestama, napominju u HC-u, stvorit će se u uspostavom Središnjeg
centra. Realizacija prve faze tog projekta očekuje se sljedeće
godine, kad se postavljaju i kamere na 40 lokacija. U Središnji
centar i NPT slijevat će se sve informacije s hrvatskih cesta i
autocesta.
HC je sagradio zgradu tog Centra u Karlovcu, koja se upravo
oprema. Testna faza rada očekuje se u listopadu sljedeće godine.
U HC-u objašnjavaju da se Hrvatska ulaskom u EU obvezala na
uvođenje inteligentnih transportnih sustava (ITS), a dio toga je
Središnji centar i NPT.
U Centru će se objedinjavati prometni podaci iz postojećih
regionalnih centara za upravljanje i nadzor prometa na državnim
cestama te integrirati već uspostavljeni ITS podsustavi na
državnim cestama, kao što su sustav brojenja prometa i
meteosustav.
HC je dosad na mreži državnih i županijskih cesta instalirao
gotovo 550 automatskih brojila prometa te oko 90 meteopostaja, a
uspostavom Centra omogućit će se nadzor prometa iz jedne
jedinstvene aplikacije 24 sata dnevno, 365 dana u godini. U
Centru će se prikupljati i podaci o stanju i prohodnosti cesta pa
će se kvalitetnije i pravodobnije koordinirati i upravljati
prometom kad je riječ o izvanrednim situacijama: prometnim
nesrećama, odronima, preprekama na cesti, jakom vjetru, zimskim
uvjetima i slično.
Nacionalna pristupna točka (NPT) je, objašnjavaju u HC-u,
digitalno sučelje u kojem će se objediniti svi podaci o prometu
HC-a i upravitelja autocestama u Hrvatskoj – Hrvatskih autocesta,
Autoceste Rijeka Zagreb, Bina Istre i Autoceste Zagreb – Macelj.
Ti podaci bit će dostupni bez naknade korisnicima, primjerice
HAK-u, koji ih potom mogu distribuirati krajnjim korisnicima
prometnog sustava. Uspostavom NPT-a RH, napominju u HC-u, postat
će dio integriranog ITS-a na europskim cestovnim pravcima u
okruženju. Podaci će se prikupljati i razmjenjivati u realnom
vremenu.
Daljnji razvoj NPT-a omogućit će pružanje informacija i iz
ostalih grana prometa i njihovo povezivanje u cjelinu pa tako u
HC-u kažu da u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti izrađuju
Studiju za pružanje multimodalnih informacija u prometu koja se
financira iz EU fondova.
Te informacije omogućit će putnicima planiranje putovanja od
točke A do točke B, uspoređujući različite mogućnosti putovanja
različitim vrstama prijevoza. Multimodalne informacije u prometu
uključivat će kombinaciju dva ili više načina prijevoza koje
korisnik/putnik može koristiti – zračni, željeznički, prijevoz
vodenim putem, autobusni, javni prijevoz, vožnja biciklom i
hodanje.
Personalizirane informacije
– Takve usluge korisniku omogućuju dobivanje personaliziranih
rezultata usmjeravanja prema specifičnim kriterijima ili
potrebama putovanja, kao što su: najbrža ruta, najjeftinija ruta,
najmanji broj veza, ekološki najprihvatljivija ruta,
najpristupačnija ruta za osobe sa smanjenom mobilnošću – kažu u
HC-u.
Ukupna vrijednost uspostave Središnjeg centra i NPT-a iznosi oko
6,5 milijuna kuna od čega će se 85 posto sredstava sufinancirati
sredstvima EU.