Studenti, nastavnici i poslodavci suglasni oko važnosti generičkih kompetencija mladih informatičara - sposobnost brzog usvajanja novih znanja i vještina najvažnija kompetencija pri zapošljavanju...
Na Fakultetu organizacije i informatike u
Varaždinu održano je predstavljanje rezultata istraživanja o
generičkim kompetencijama mladih informatičara ‘Važnost
generičkih kompetencija mladih informatičara – Što misle studenti
i nastavnici?’.
Rezultate istraživanja predstavili su dr. sc. Katarina
Pažur Aničić, docentica na Fakultetu organizacije i
informatike (FOI) i voditeljica Centra za podršku studentima i
razvoj karijera (CPSRK) FOI-ja te dr. sc. Vjeran
Bušelić, viši predavač na Tehničkom Veleučilištu Zagreb
(TVZ) i voditelj karijernog savjetovanja s dugogodišnjim
iskustvom u IT sektoru.
Istraživanje je provedeno od 10. do 31. listopada 2019. uz
potporu Hrvatske udruge poslodavaca – HUP, Udruge informatičke i
komunikacijske djelatnosti i HUP HR Kluba te Udruženja za
informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore i CISEx-a –
Udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera.
Rezultati istraživanja, koji su predstavljeni i u HUP-u u Zagrebu
krajem studenog, zaokruženi su panel diskusijom između studenata,
poslodavaca i nastavnika o razvoju kompetencija mladih
informatičara koje su potrebne na tržištu rada.
Na panel diskusiji sudjelovali su Ivan Brezak
Brkan, osnivač i glavni urednik portala Netokracija,
Tanja Bulbuk Jergović, voditeljica ljudskih
resursa poduzeća Infinum te Blerim Sela,
predsjednik Uprave poduzeća Perpetuum Mobile, a pridružio se i
veći broj studenata i nastavnika FOI-ja.
Rezultati istraživanja u kojem je sudjelovalo 155 predstavnika
poslodavaca koji zapošljavaju mlade informatičare pokazali su da
su generičke kompetencije važnije od tehničkih. Iako gotovo
polovica ispitanika (46,4%) smatra da su tehničke i generičke
vještine podjednako važne, 53,6% je odabralo svoje preferencije.
Vrlo uvjerljivo, njih čak 85,4% smatra da su generičke vještine
važnije nasuprot 14,6% onih koji smatraju da su manje.
Veoma sličnog mišljenja su i studenti te nastavnici – naime,
42,79% studenata i 46,94% nastavnika smatra da su tehničke i
generičke vještine podjednako važne, dok kod preostalih
ispitanika, među 72,32% studenata te 79,17% nastavnika prevladava
uvjerenje kako su generičke vještine važnije (ili čak puno
važnije) od onih tehničkih, koje studenti stječu tijekom studija.
Od stručnih znanja koje studenti stječu tijekom studija, ove
poslodavci smatraju najvažnijima: sposobnost brzog
usvajanja novih znanja i vještina (74,8), sposobnost
identificiranja i rješavanja problema (66,5%) i sposobnost
primjene stručnih znanja u praksi (57,4%).
U dijelu istraživanja kompetencija koje studenti posjeduju
završetkom studija, poslodavci su zadovoljni onom najvažnijom –
sposobnost brzog usvajanja novih znanja i vještina, pa više od
polovice ispitanih (52,3%) smatra da ju studenti i
posjeduju.
Iako u analizi 5 najvažnijih kompetencija poslodavci iskazuju
svojevrsno zadovoljstvo mladim inženjerima, odgovornost u radu i
procjena kvalitete vlastitog rada, prilagodba i djelovanje u
novim situacijama, kreativnost i inovativnost u radu, sposobnost
rada pod pritiskom i samostalnost u radu, nalazi se na listi koje
poslodavci karakteriziraju potrebnim, ali nedovoljno razvijenim
tijekom studija.
– I studenti i nastavnici i poslodavci priželjkuju više
praktičnog rada studenata, rada na konkretnim projektima u
suradnji s poslodavcima te više mogućnosti za obavljanje stručne
prakse studenata u poduzećima, dakle aktivnosti koji potiču
razvoj upravo onih generičkih kompetencija koje su identificirane
kao najvažnije – zaključuje docentica Pažur Aničić s
FOI-ja.
– Neposredni povod za istraživanje su brze i intenzivne promjene
nastupanjem ‘doba industrije 4.0′ i sve većom i širom primjenom
digitalnih tehnologija, a obrazovni sustav je po tom pitanju spor
i nefleksibilan, kako u Hrvatskoj tako i u drugim zemljama. “Ako
već ne možemo direktno utjecati na povećanje kvota za obrazovanje
mladih inženjera, možemo ih učiniti kompetentnijim’ – pojasnio je
Vjeran Bušelić s TVZ-a.
U istraživanju su sudjelovali svi poslovni segmenti koji
zapošljavaju: ICT industrija, poslodavci u ne-IT firmama i
uprava, i to iz svih segmenata poslovanja – od uprave, izvršnog
rukovodstva pa do samih IT stručnjaka, voditelja timova,
zaposlenika koji neposredno sudjeluju u odabiru mladog kadra. U
istraživanju je sudjelovalo 155 ispitanika iz 117 tvrtki.
U istraživanju je također sudjelovalo 116 studenata i 20
nastavnika Fakulteta organizacije i informatike te 92 studenta i
29 nastavnika Tehničkog veleučilišta Zagreb.
