Krajem 11. mjeseca, Hrvatska gospodarska komora procijenila je da ćemo tijekom blagdana potrošiti 15, 3 milijarde kuna.
Dok su jednima već pune vrećice božićnih darova, drugi pak vole
kampanjski – čekaju zadnji dan za otići u blagdansku nabavku
najmilijima.
Ako se ide ranije u kupovinu zaobići će se gužve, galama i žurba,
a trošit će se racionalnije. Prednost šoppingu na vrijeme
daju iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
– Svakako je dobro da mi vidimo je li taj proizvod za koji su oni
zainteresirani bio skuplji prije oglašavanja sniženja ili nije –
kaže Tomislav Lončar, iz Hrvatskeudruge za
zaštitu potrošača.
A sam čin kupovanja s odgodom mnogima stvara stres te osjećaju
pritisak društva – kaže profesor psihologije
Galić.
– Kad se nađemo u šoping centrima u središtu grada gdje to sve
utječe na nas, mi uletimo i impulzivno kupujemo stvari koje nam
nužno ne trebaju, a koje nas dugoročno mogu dovesti u probleme
financijske, u sječnju i veljači dugove – pojašnjava Zvonimir
Galić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Pazili ili ne, ponovno ćemo biti rekorderi u trošenju. Krajem 11.
mjeseca, Hrvatska gospodarska komora procijenila je da ćemo
tijekom blagdana potrošiti 15, 3 milijarde kuna, što je
pola milijarde kuna više nego lani. U prosincu se već godinama
najviše kupuju igračke, potom kozmetika, odjeća, obuća, tehnika.
A uz predmete koje kupujemo, od kraja listopada invazija
blještavila po trgovinama svojevrsni je marketinški trik koji,
tvrdi Galić, itekako djeluje na potrošače.
– Šarenilo oko nas napravljeno je da bi nas potaknulo da trošimo
više, a to nije nužno loše. Život u potrošačkom društvu ima i
svoje neke ugodne aspekte – kaže Galić.
Ugodni su jer, kaže, sretniji smo kada darujemo drugima, više
nego kada kupujemo sebi. A s darovima neki ne čekaju zadnji čas
jer to žele, već čekaju božićnice, ako budu dovoljni sretni da ih
i dobiju.
Podaci Eurostata nisu tako sjajni kao trgovine koje nas mame. Ono
što je pozitivno, jest da stvarna potrošnja po stanovniku u
Hrvatskoj raste. Lani je bila 36 posto ispod prosjeka EU što nas
baca na dno ljestvice. Ista situacija je s Mađarima, a gori od
nas i Mađara su Bugari s 56 posto stvarne potrošnje. Kada
govorimo o vrhu ljestvice – situacija je očekivana. Na trećem
mjestu Austrija, na drugom Njemačka, a na prvom je Luksemburg.
Prosječan Nijemac troši 20 posto više od drugih stanovnika EU.