Bio je svestrano angažiran sportski djelatnik, dugogodišnji načelnik 'Sokolskog društva' i 'Sokolske župe' Varaždin.
28.12.1928. Zvonimir Suligoj postavljen je za
‘učitelja vještina’ u varaždinskoj gimnaziji gdje radi do
1941. godine. Bio je svestrano angažiran sportski djelatnik,
dugogodišnji načelnik ‘Sokolskog društva’ i ‘Sokolske
župe’ Varaždin. Bavio se skijanjem, gimnastikom, plivanjem,
planinarenjem. Godine 1930. pripremio je učenike gimnazije za
prvu rukometnu utakmicu odigranu u Hrvatskoj – selekcija petih i
šestih razreda pobijedila je osme razrede s 1:0. Poslije Drugog
svjetskog rata Zvonimir Suligoj obavljao je visoke dužnosti u
gimnastičkome savezu Hrvatske. Kao gimnastički sudac sudio je na
Olimpijadi 1952. godine. Suligoj, inače sin vlasnika varaždinske
tiskare Viktora Suligoja, rođen je 1905. godine i umro
1980.
28.12.1940. U selu Zamlači rodio se Milan Kruhek, arheolog i
povjesničar. Proučava srednjovjekovnu hrvatsku povijest, objavio
je znanstvene radove ‘Graditeljska baština Karlovačkog Pokuplja’,
‘Stari grad Slunj’, ‘Karlovac, granice, ljudi’. Radi u institutu
za suvremenu povijest.
Prosinac 1974.
Krajem prosinca 1974. godine prvom konstituirajućom sjednicom
znanstveno – nastavnog vijeća Fakulteta informatike i
organizacije u Gradskoj vijećnici u Varaždinu Viša ekonomska
škola službeno je prerasla u fakultet te je tako Varaždin dobio
svoj prvi Fakultet. Tim povodom je 21. prosinca 1994. u velikoj
dvorani Narodnog kazališta August Cesarec
održana svečanost kojoj su nazočili brojni uglednici iz javnog
života.
Sve do 18. stoljeća nije bilo javnih kazališta u našim krajevima
pa ni u Varaždinu. Prikazivane su tek kraće predstave u
zatvorenom krugu škola i velikih palača. Prvi pokušaj da se u
Varaždinu otvori gradsko kazalište je u 1769.
godini kada grof Franjo Patačić kupuje zemljište za gradnju
kazališta na današnjem Stančićevom trgu koje se neko vrijeme zbog
toga zvao Kazališni trg – Forum Teatri. Početkom 19.
stoljeća, u zgradi u današnjoj Kranjčevićevoj ulici 4, vlasništvo
obitelji Mekovec, otvorena je dvorana gdje su održavane kazališne
predstave putujućih glumačkih družina i priređivani plesovi.
Dvorana je bila dužine 17 metara i širine 7,5 metara, imala je
galeriju i podij za glazbu. U Kranjčevićevoj ulici kazališne
predstave prikazivane su do 1873. godine kada je sagrađena velika
kazališna zgrada.