Stručnjaci su upozorili kako društvene mreže i kultura dijeta koju propagiraju razne poznate ličnosti značajno pridonose ovom trendu
Broj teenagera i djece primljenih u bolnicu zbog poremećaja u
prehrani se kroz posljednje desetljeće alarmantno povećao. Tako
je broj ispovijedi osoba do 18 godina skočio sa 1,700 u 2010.
godini na 4,500 prošle godine. Još gore od toga, kada su u
pitanju djeca mlađa od 13 godina, broj priča se utrostručio od
2010. godine. Konkretno, povisio se sa 74 na 229.
Uslijed uznemiravajućeg povećanja broja mladih osoba sa
poremećajima u prehrani, stručnjaci su upozorili kako društvene
mreže i kultura dijeta koju propagiraju razne poznate ličnosti
značajno pridonose ovom trendu. Posebice su zabrinjavajuće tzv.
internetske ‘pro ana’ stranice koje promiču
anoreksiju, prenosi
RTL.
Također se ističe kako je potrebno prilagoditi obrazovanje
djelatnika u medicinskom polju, kako bi lakše uočili znakove
poremećaja u prehrani kod mladih osoba.
“Postoji trend rasta djece koja su na dijetama. Dok su odrasle
osobe naučile ignorirati savjete i poruke o gubitku kila,
posebice u ovo doba godine, na djecu one imaju jači utjecaj”,
rekla je dr. Agnes Ayton sa Royal College of
Psychiatrists u Londonu i dodala da pozornost treba usmjeriti na
grupe na društvenim mrežama koje potiču nezdravo ponašanje,
posebice slavne osobe koje su djeci često uzor,
a promoviraju razne dijete.
Važno je zapamtiti da nisu samo djevojčice pod rizikom. Prošle
godine je u bolnicu primljeno šest djevojčica mlađih od devet
godina sa poremećajem u prehrani, a deset dječaka u istoj dobnoj
skupini. U kategoriji od deset do dvanaest godina primljeno je
186 djevojčica i 27 dječaka.
U rasponu 2018./2019. je među osobama od 18 godina i mlađe,
najuobičajenija pojava poremećaja kod onih između 13 i 15 godina,
od čega su 1,056 djevojčice, a 53 dječaci.
Poremećaji u prehrani su među najubojitijim mentalnim
poremećajima.
Tom Quinn, član dobrotvorne organizacije Beat, izjavio je kako
društvene mreže nikada nisu jedini uzrok razvitka poremećaja u
prehrani, ali može imati iznimno štetan utjecaj na ljude koji od
njega već boluju.
“Takozvani ‘pro ana’ (anoreksija) i ‘pro mia’ (bulimija) sadržaj
dodatno potiče bolest kod osoba koje se s njom bore, a lako je
dostupno”, rekao je Quinn i dodao da bi se platforme društvenih
mreža trebale pobrinuti da sadržaj tog tipa ne dospijeva na
mrežu, kao što je to slučaj sa slikama samoranjavanja.
Emma Thomas, izvršna direktorica udruge Young Minds, istaknula je
da je djeci i mladima i dalje poprilično teško dobiti pomoć prije
nego slučaj dosegne kritičnu točku.
“Dobivanje pomoći u ranoj fazi pojave poremećaja može spriječiti
eskalaciju problema, odnosno povećava se vjerojatnost da će se
osoba potpuno oporaviti. Vlada mora rano otkrivanje učiniti
prioritetom i osigurati da svatko dijete dobije pomoć kada mu je
potrebno”, rekla je Thomas.
Između 2017. i 2018. je približno 16 poziva dnevno upućeno
linijama za podršku djeci, kao što je NSPCC’s Childline, od
strane djece koja se bore sa anoreksijom i bulimijom, a analiza
je pokazala da su djeca bombardirana savjetima kako sakriti svoj
poremećaj od obitelji i prijatelja te kako se potajno riješiti
hrane, piše
RTL.