Hrvatska je uz Sloveniju i Njemačku među rijetkim članicama EU uvela majčinsku mirovinu
Hrvatska se od prošle godine priključila malobrojnim europskim
državama koje su uvele takozvanu majčinsku mirovinu, odnosno koje
su za svako rođeno dijete “podebljale” radni staž majki za šest
mjeseci. Do 8. siječnja 2020. godine to je pravo konzumiralo
10.189 osoba koje su lani prvi put stekli pravo na mirovinu.
Dodavanje staža nije ekskluzivno pravo majki, nego roditelja ili
posvajatelja koji se brinuo o djetetu u njegovih prvih šest
mjeseci života. Kako su to uglavnom majke, dodani staž doživljava
se i jest pravo žena. Šest mjeseci dodanog staža donosi oko dva
posto veću mirovinu, što je za prosječne vrijednosti mirovine oko
50 kuna po jednom djetetu. Ženi koja je rodila troje djece i
tijekom radnog vijeka zarađivala nešto manje od prosječne plaće
troje djece dodat će na mirovinu 150 kuna.
Dodavanje za sve
Manje je poznato da dodavanje staža nije ekskluzivno pravo mladih
roditelja, odnosno žena koje su rodile nakon 1. siječnja 2019.
godine, nego svih majki (iznimno očeva) koji od tog dana odlaze u
mirovinu. Djeca su žena koje su lani otišle u mirovinu u dobi da
i sami mogu biti roditelji! Iz podataka o broju žena umirovljenih
tijekom 2019. godine proizlazi da su tri od četiri nove
umirovljenice dobile dodatak na djecu. Tako je od novih
umirovljenica njih 2176 imalo jedno dijete, 6069 dvoje djece,
njih 1531 troje djece, a ostale su imale četvero i više djece.
Inače, u prvih deset mjeseci neki oblik starosne mirovine
ostvarila je oko 31 tisuća osoba, i to oko 18 tisuća muškaraca i
oko 12 tisuća žena. Žene su godinama imale niže mirovine od
muškaraca jer im je radni vijek bio pet godina kraći. Nakon što
se radni vijek žena počeo produljivati, počele su se smanjivati i
te razlike, a od prošle godine osjeća se i pozitivan utjecaj
majčinskog staža.
Primjerice, žene koje su lani otišle u punu starosnu mirovinu
dobile su oko 200 kuna veće mirovine od muškaraca. No, muške
prijevremene starosne mirovine i dalje su oko 200 kuna veće od
ženskih. Kako bilo, utjecaj duljeg radnog vijeka žena i
pridodanog staža za djecu na iznose mirovine moći će se vidjeti
tek nakon 2030. godine kad se radni vijek žena i muškaraca
izjednači. Istraživanja i statistički podaci pokazuju da su
prosječne plaće žena u Hrvatskoj 12-13 posto manje od plaća
muškaraca jer žene češće rade u slabije plaćenim djelatnostima i
profesijama.
Inače, dodani staž za djecu nema utjecaja na prve uvjete za
mirovinu. No, onog trenutka kad žena majka stekne pravo na
mirovinu, pripisuje joj se šest mjeseci staža za svako
rođeno/posvojeno dijete, što automatski povećava iznos buduće
mirovine. Što je veća mirovina, veći je i dodatak, no u prosjeku
za svako dijete mirovina se povećava 50 kuna mjesečno, odnosno
600 kuna godišnje. Uz Hrvatsku, slično rješenje imaju još i
Slovenija te Njemačka. Slovenija za jedno dijete dodaje šest
mjeseci staža, za dvoje djece 16 mjeseci, troje 26 mjeseci,
četvero 36 mjeseci. Njemačka je od početka prošle godine
majčinski staž povećala na dvije i pol godine po rođenom djetetu,
i prema novom rješenju, pravo na njemačku majčinsku mirovinu mogu
ostvariti i žene koje dosad nisu imale nikakvu mirovinu uz uvjet
da su u Njemačkoj odgojili dvoje djece u prve tri godine njihova
života, a živjeli su u Njemačkoj najmanje pet godina.
Novo pravo
– Uvođenje novih prava u mirovinski sustav uvijek narušava
dugotrajnu održivost sustava. Ne znam koliko su građani svjesni
da se ovdje radi o pravu koje se ostvaruje automatski i za djecu
koja su ranije rođena. Teško mi je sada reći hoće li se mladi
ljudi odlučiti na rađanje djece jer će za trideset i više godine
dobiti dodatak na mirovinu – prokomentirao je Predrag
Bejaković, stručnjak za mirovine iz Instituta za javne
financije.