Zašto je glomazni otpad uopće skladišten u pretovarnoj stanici? Evo odgovora uprave...
Hrpe glomaznog otpada privremeno uskladištenog u pretovarnoj
stanici u Poljani Biškupečkoj smanjile su se u
odnosu na stanje od prije oko dva mjeseca. No još uvijek nije,
kako je bilo predviđeno, sve odvezeno.
Podsjetimo, Čistoća je izvijestila da se
glomazni otpad počeo odvoziti 7. studenoga i da bi sve trebalo
biti odvezeno do Nove godine, prema kapacitetama tvrtke koja je
na javnom natječaju odabrana za zbrinjavanje glomaznog otpada.
– Do sada je odvezeno oko 70% glomaznog otpada – rekao nam je
Franjo Rajner, voditelj službe operativnih
poslova Čistoće.
S predstavnicima ove komunalne tvrtke 9. siječnja obišli smo
unutrašnjost pretovarne stanice i izbliza se uvjerili u ono što
je vidljivo iz daljine – dvije velike hrpe glomaznog otpada su
prošlost, otpad je sad nagomilan samo na jednu. Gruba procjena
uprave je da bi vjerojatno do kraja siječnja i ta hrpa trebala
napustiti pretovarnu stanicu. No napominju da će to ovisiti o
priljevu novih količina u reciklažnim dvorištima.
– Rok koji smo spomenuli, do kraja godine, bio je naša procjena
na temelju kapaciteta tvrtke koja je odabrana na javnom
natječaju. Riječ je o tvrtki Babić d.o.o. iz
Cestice. No mi nemamo mogućnosti njima uvjetovati da povećaju
kapacitete obrade i odvezu ovaj otpad brže nego što imaju
mogućnosti – objašnjava razloge kašnjenja Davor
Skroza, direktor Čistoće.
Količine četiri puta veće
Zanimalo nas je koji je uopće bio razlog da se glomazni otpad
privremeno skladišti u Poljani Biškupečkoj.
– Razlog je taj što su količine glomaznog otpada koje građani
predaju u reciklažna dvorišta nekoliko puta veće od onoga što je
bilo planirano. Dosad je Čistoća godišnje prikupljala nešto više
od 200 tona glomaznog otpada godišnje. Tako smo
bili raspisali i natječaj. No to smo realizirali vrlo brzo i
morali smo raspisati novi. Sada smo s tvrtkom Babić ugovorili
800 tona godišnje – kaže Skroza.
– Možda je ipak manja šteta da je glomazni otpad privremeno
uskladišten na zakonski propisanom mjestu, gdje je spriječen
doticaj s okolišem, nego da je nekontrolirano odbačen po šumama,
livadama i vodotocima – dodaje.
Po toni 600 kuna
Cijena zbrinjavanja glomaznog otpada, kaže direktor, je
600 kuna po toni, bez PDV-a.
Čistoća upravlja s tri fiksna reciklažna dvorišta – u Varaždinu,
Gornjem Kneginecu i Varaždinskim Toplicama – te četiri mobilna
reciklažna dvorišta. Osim toga, i dalje se glomazni otpad odvozi
na poziv korisnika, putem kupona koji oni dobivaju na kućnu
adresu. Sve to uzrokovalo je povećanje količina glomaznog otpada,
dodaje savjetnik uprave Robert Briški.
I napominje da je to dobro, jer je velika većina tog otpada
ranije je završavala u prirodi.
Dva pretovara u jednom danu
Na pretovarnoj stanici u četvrtak se nalazila samo jedna hrpa
glomaznog otpada, nešto manjeg volumena u odnosu na stanje od
prije oko dva mjeseca.
Tijekom jutarnjih sati došao je jedan od kamiona i odvezao jedan
dio. Rajner kaže da bi još jedan utovar trebao uslijediti istoga
dana.
Miješani otpad odlazi na dnevnoj bazi
Uz glomazni otpad, u pretovarnoj stanici se ispod natkrivenog
djela nalazi i određena količina miješanog komunalnog otpada.
– Miješani komunalni otpad ovdje se pretovaruje na dnevnoj bazi.
Naši kamioni prikupljaju otpad po gradovima i općinama
Varaždinske županije, dovoze ga ovdje, istovaruju te se on
tijekom istog dana pretovaruje u šlepere i vozi na odlagalište.
Nema govora o tome da bi se ovdje išta deponiralo dulje od tih
rokova, osim vikendima i blagdanima kad odlagališta ne primaju
otpad pa dio otpada koji više ne stane u kamione ostane dva do
tri dana u natkrivenom prostoru – tvrdi direktor Skroza.
Za deponiranje 350 kuna po toni
Čistoća prikuplja otpad u 15 jedinica lokalne samouprave. Skroza
kaže da je tijekom 2019. godine na ovoj lokaciji pretovaren sav
sakupljeni miješani komunalni otpad, oko 11.000 tona.
U ovome trenutku miješani komunalni otpad deponira se na
odlagalištu u Koprivničkom Ivancu. Čistoća tvrtki
Piškornica – sanacijsko odlagalište d.o.o. plaća
350 kuna, bez PDV-a, po toni miješanog
komunalnog otpada.
Ništa drugo se ne skladišti
Ni bilo kakav drugi selektirani otpad ne skladišti se u
pretovarnoj stanici, kažu u Čistoći. Naime, neke komunalne tvrtke
skladište primjerice plastični otpad, sukladno zakonskim
rokovima, čekajući najpovoljniju cijenu na tržištu. Za otkup
plastike, podsjetimo, komunalne tvrtke plaćaju, a cijene su
otišle u nebo.
Čistoća ne radi to jer, kaže Skroza, nema ni dovoljno mjesta u
pretovarnoj stanici da bi se to moglo. Osim toga, napominje,
cijena samo raste, ne pada.
Robert Briški iznosi podatak da u ovome trenutku Čistoća plaća
1200 kuna po toni plastičnog otpada.
U susjedstvu uskoro Piškornica
Posljednje privremeno skladištenje glomaznog otpada uznemirilo je
građane, ponajviše one iz toga dijelog grada. Nije to ni toliko
neshvatljivo, budući da Varaždin ima negativna iskustva s
‘privremenim’ odlaganjem. No iz Čistoće poručuju da nema razloga
za brigu.
Pretovarna stanica, kažu, nikada neće postati deponij otpada niti
to smije. Isto se odnosi i na susjednu parcelu, gdje je pravo
građenja dobila tvrka Piškornica.
– Mi smo njima na našoj čestici dali pravo građenja na 30 godina,
s time da svoju pretovarnu stanicu moraju izgraditi do kraja
2022. godine. Ovo je za Čistoću puno prihvatljivije rješenje nego
da je Piškornica preko države tražila izvlaštenje. Na ovaj
način Čistoća je ostala vlasnikom zemljišta, a Piškornica je
imala mogućnost izvlaštenja, budući da je riječ o djelatnosti od
strateškog državnog interesa – kaže Briški.
I tvrtka Wang X radi ovdje
Napomenimo da dio Čistoćine pretovarne stanice koristi tvrtka
Wang X.
– Mi smo jednostavno dio pretovarne stanice od oko 500 četvornih
metara iznajmili. Riječ je o tvrtki koja se bavi djelatnošću
sakupljanja proizvodnog otpada i također je imala potrebu za
pretovarnim kapacitetima – kaže direktor Čistoće Davor Skroza.
Ostvareni ciljevi iz Vladine uredbe
Čistoća već ima neke podatke o prikupljanju otpada u protekloj
godini. Briški tako kaže da su u gotovo svim općinama i gradovima
gdje prikupljaju otpad – izuzetak su Petrijanec
i Cestica – ostvareni ciljevi koji su propisani
državnom uredbom.
Prema Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom, u 2019. godine su
općine i gradovi trebali smanjiti količinu miješanog komunalnog
otpada na 66% u odnosu na količinu iz 2015. godine. U suprotnom
moraju platiti 150 kuna po svakoj dodatnoj toni.
– U protekloj godini ostvarili smo te ciljeve, gradovi i općine
zato više neće morati plaćati ‘poticajnu naknadu’ odnosno kaznu.
Uredbi je sada dodano da se, osim što se u određenom postotku
mora smanjiti količina miješanog otpada u odnosu na referentnu
2015. godinu, sada može zadovoljiti i drugi cilj, a to je da se
za 44% u odnosu na 2015. mora povećati količina odvojeno
sakupljenog otpada. Mi za dio općina imamo zadovoljen i
taj drugi kriterij – napominje Briški.
S 11.000 tona na 6.700 tona
Konkretno, kaže da je Čistoća 2015. godine primarnu selekciju
imala na razini oko 18%, a sada je to došlo na oko 45%.
Skroza iznosi podatke za područje Varaždina:
– Samo u Varaždinu smo 2015. imali oko 10.200 tona miješanog
komunalnog otpada, a sada, u 2019. godini, oko 6.700 tona. U
situaciji kada se ukupna količina komunalnog otpada nešto i
povećala. Dakle, to je dobro, to da se taj omjer mijenja u korist
odvojeno sakupljenog otpada. To govori da građani razdvajaju
otpad.
Dogodine na 136 kilograma po stanovniku
No prostora za napredak ima još. A to diktira i Uredba. Za 2020.
godinu definirani cilj je 58%.
Za Varaždin bi to značilo nešto manje od 6.400 tona miješanog
komunalnog otpada. Po stanovniku to iznosi oko 136 kilograma.
Sada smo na 142 kilograma.
U Hrvatskoj je 2018. godine ta brojka iznosila oko 280 kilograma.
Podaci za 2019. još se obrađuju.