Ministarstvo najavljuje i promjene sukladno europskoj direktivi.
Ministarstvo poljoprivrede tvrdi da je Zakon o zabrani nepoštenih
trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, čiji je cilj bila
zaštita proizvođača i onemogućavanje trgovaca da iskoriste svoju
pregovaračku snagu na štetu dobavljača, polučio rezultate u
dvadesetak mjeseci koliko se primjenjuje, piše
RTL.
Zaključili su da je došlo i do povećanja likvidnosti u sektoru
poljoprivrede i hrane, ali i do rasterećenja proizvođača, kad su
u pitanju troškovi poput bonusa koje su plaćali trgovcima,
troškovi za police u trgovinama, troškovi povrata robe
…Međutim, za sve to Ministarstvo ne nudi nikakve službene
brojke, izvješća poreznika o, primjerice o neplaćenim, ali
dospjelim računima u sektoru trgovine, nego tek anketu koju je
provelo među proizvođačima i trgovcima i odredbe zakona koje bi
trgovci morali poštovati, piše Novi list.
Ali potrudili su se napraviti anketu i to je jedini napor koji je
Ministarstvo učinilo kako bi napravilo naknadnu procjenu učinaka
spomenutog zakona na osnovu čega su zaključili da su ti učinci
pozitivni.
Svoje zaključke Ministarstvo poljoprivrede je objavilo na
Vladinom portalu e-savjetovanje i kaže da je sama činjenica da su
rokovi plaćanja za svježe proizvode određeni na 30 dana, a za
ostale na 60 dana, povećali likvidnost u sektoru poljoprivrede i
hrane. Rokovi plaćanja među poduzetnicima već godinama su bez
obzira na djelatnost određeni na maksimalno 60 dana.
U anketi koju je Ministarstvo provodilo među 119 trgovaca,
dobavljača, otkupljivača i prerađivača poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda 28,9 posto ispitanika potvrdilo je, navodi
se u dokumentu ministarstva, povećanje likvidnosti. No, osim
ankete u kojoj su sudjelovali i trgovci, za to se ne spominje
nijedan drugi dokaz. Nekada su se u pripremi zakona, primjerice
onog koji je regulirao rokove plaćanja, ministarstva služila
podacima porezne uprave o tome kako se kreću dospjeli, a
neplaćeni računi trgovaca. Navodi se i to da 60,6 posto
ispitanika misli da je pitanje poštovanja rokova plaćanja
uspješno riješeno, čime je umanjena dotadašnja praksa odgađanja
plaćanja koja je ponekad iznosila i više od 120 dana ili
kompenzacijskog plaćanja nametnutog od strane trgovaca ili
otkupljivača.
S druge strane 39,4 posto ispitanika smatra da se i dalje
pojavljuje problem u kašnjenju plaćanja. Iz toga bi se dalo
zaključiti da 60,6 posto ispitanih trgovaca, dobavljača i
proizvođača smatra da je Vlada dobro zakonski riješila pitanje
poštovanja rokova plaćanja, ali da njih samo 28,9 posto smatra da
je to poboljšalo likvidnost, pa bi se moglo reći da nelikvidnosti
nije ni postojala ili stroži rokovi plaćanja na nju nisu toliko
utjecali. Uz to nejasno je kako su se izjasnili trgovci, a kako
proizvođači.
Zaštita prijavitelja
Tvrdi Ministarstvo i to da 57,4 posto ispitanika smatra da je
propisivanje obveznog oblika i sadržaja ugovora između dionika u
lancu opskrbe hranom dobar način zaštite slabije strane, a njih
66 posto smatra da su pravila za izdavanje računa, pravila vezana
uz primjenu vlastitih općih uvjeta poslovanja te definiranje
ostalih nepravednih trgovačkih uvjeta i postupanje prilikom
njihove primjene, dobar način zaštite slabijih.
Ipak, 33,3 posto ih smatra da se nepoštena praksa naplate naknade
za uvrštavanje poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda
dobavljača i dalje pojavljuje, iako je zabranjena zakonom, a 39
posto da se nepoštena trgovačka praksa prebacivanja rizika
poslovanja s trgovca na dobavljača također i dalje pojavljuje.
Koliko je među njima trgovaca, a koliko proizvođača koji su se
izjasnili Ministarstvo ne navodi, ali zaključuju da je Zakon imao
svoj učinak na ukidanje dotadašnjih nepoštenih poslovnih praksi,
odnosno, da je donio promjenu u dotadašnjim obrascima poslovanja
koji su pogodovali trgovcima.
Ministarstvo najavljuje i promjene, sukladno europskoj direktivi,
a jedna od njih se odnosi na to da se uvodi zaštita identiteta
podnositelja pritužbe i ovlast da provedbeno tijelo u okviru
svojih istraga provodi nenajavljene inspekcije na licu mjesta.
Što se tiče dosadašnjeg nadzora, navodi se da je Agencija za
zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) pokrenula više od 200 upravnih
postupaka i provjera te je izdao pet odluka kojima je utvrdio
upravno kaznene mjere prekršiteljima u vrijednosti od 350.000 do
milijun i osam tisuća kuna, o čemu je AZTN javnost izvijestio
krajem prošle godine. Najveću kaznu izrekli su Plodinama.