Prema podacima Eurostata objavljenim u povodu hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, imamo najmanji udio učenika (3,3%) koji napuštaju rano školovanje, a ubrajamo se i među najljepše zemlje jer je jadranska Hrvatska treća najpopularnija turistička destinacija među regijama u EU.
Iako se sedam godina od ulaska Hrvatske u Europsku uniju
nisu ostvarila nadanja prosječnih hrvatskih građana o boljem
životu čim kročimo u EU, što su lakonski pa i manipulativno uoči
referenduma o pristupanju Uniji izjavljivali političari,
nespremni ovu državu učiniti boljom, podaci Eurostata pokazuju da
unatoč nizu razloga za nezadovoljstvo stanjem u zemlji u
usporedbi s prosjekom EU imamo i neke prednosti.
U globaliziranom svijetu obilježenom raznim nesigurnostima
Hrvatska je jedna od najsigurnijih zemalja i ima najniži udio
ljudi (2,6%) koji su žrtve kriminala, nasilja i vandalizma.
Također, prema podacima Eurostata objavljenim u povodu hrvatskog
predsjedanja Vijećem EU, imamo najmanji udio učenika (3,3%) koji
napuštaju rano školovanje, a ubrajamo se i među najljepše zemlje
jer je jadranska Hrvatska treća najpopularnija turistička
destinacija među regijama u EU.
Samo 0,8% stanovništva EU
– Podaci govore sami za sebe i kad je riječ o prednostima
Hrvatske to je svakako sigurnost naše zemlje jer se ubrajamo u
najsigurnije zemlje unatoč napisima u medijima o izoliranim
slučajevima nasilja, a to su potvrdila i naša istraživanja. Naši
se građani osjećaju i objektivno i subjektivno sigurno u svom
stanu, na ulici, u javnom prijevozu. Prednost je života u
Hrvatskoj i još uvijek ležeran mediteranski način života, čvrste
obiteljske veze i druženja s prijateljima. A jesmo i turistička
sila i lijepa zemlja – kaže o prednostima Hrvatske i života u
njoj Ljiljana Kaliterna Lipovčan s Instituta Ivo Pilar koja se
bavi kvalitetom života i srećom.
Mladi u Hrvatskoj roditeljski dom napuštaju u prosjeku s 31,8
godina, kasnije nego u bilo kojoj državi EU, što je posljedica i
lošeg financijskog stanja i nepostojanja povoljne stambene
politike za mlade, ali i još uvijek tradicionalnog načina života
u kojem se djeci ne žuri otići iz roditeljskog doma.
Hrvatska koja se ubraja u najmanje zemlje u EU s 4,1 milijuna
stanovnika prema Eurostatu, premda smo sad pali na četiri
milijuna ljudi, čini tek 0,8% stanovništva velike Europske unije,
koja broji oko 513 milijuna ljudi. Nažalost, od niza parametara
po kojima se vidi gdje stojimo u odnosu na prosjek EU, ispod
prosjeka smo po ekonomskim pokazateljima.
Dok je BDP po stanovniku u Hrvatskoj 12.600 eura, u EU je 31.000
eura. Zbog neravnomjernog regionalnog razvoja s kojim nemaju
problema uređene zemlje i nagomilanih demografskih problema
gustoća naseljenosti nam je ispod prosjeka EU.
Dok u Hrvatskoj u prosjeku po kilometru kvadratnom živi 74
stanovnika, u EU ih je u prosjeku naseljeno 118 po četvornom
kilometru. Loši smo i po stopi zaposlenosti muškaraca i žena koja
u Hrvatskoj za muškarce iznosi 70%, za žene još niže, 60 posto,
dok je u EU stopa zaposlenosti muškaraca i žena 79%, odnosno 67%.
Dok je kod nas četvrtina stanovništva u riziku od siromaštva, u
EU je njih 21,9%.
I kad je riječ o kvaliteti života i zdravlja nemamo baš razloga
za zadovoljstvo. Očekivana životna dob u dobrom zdravlju za
muškarce je kod nas 57,1 godina, za žene 58,7 godina, dok je u EU
u prosjeku očekivana životna dob u dobrom zdravlju za muškarce
63,5 godina, a za žene 64,2 godine. I ovaj podatak govori da nije
vrijeme za dulji radni vijek u Hrvatskoj jer, kad bi se produljio
odlazak u mirovinu, imajući na umu i da živimo kraće od prosjeka
EU, to znači da muškarce u nas ne samo da ne čeka uživanje u
mirovini nego bi im od umirovljena do smrti ostalo samo šest
godina života.
Naime, prema posljednjim objavljenim podacima Državnog zavoda za
statistiku, muškarci su u 2017. kod nas umirali sa 73,1 godinom,
a žene s 80,1 godinom. Nasuprot tome, u EU je u prosjeku životni
vijek 83,5 godina za žene i 78,3 godina za muškarce.
– Naravno da je problem lošijeg života naših građana u dobrom
zdravlju i u ekonomskim razlozima, ali standard nije i jedini
faktor koji utječe na duljinu prosječnog životnog vijeka i duljeg
života ljudi u dobrom zdravstvenom stanju. Na to utječu i
zdravstveni razlozi, dostupnost kvalitetne zdravstvene zaštite,
način života i zdravstvena nepismenost. Djecu u školi učimo da ‘
bubaju’ činjenice, a trebali bi ih u školama više odgajati da
budu odgovorni građani i prema sebi i prema drugima – kaže Maja
Vehovec sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Šveđani najboljeg zdravlja
Inače, Švedska je zemlja s najduljom očekivanom životnom dobi u
dobrom zdravlju i to – 73,3 godine za žene i 73 za muškarce – dok
se mi možemo tješiti da je od nas gora Letonija, u kojoj je
očekivana životna dob u dobrom zdravlju za žene 54,9 godina, a za
muškarce 52,3 godine.
Ispod prosjeka smo Europske unije i po sreći građana pa, dok je u
EU 2018. godine više od 62% ljudi starijih od 16 godina, prema
Eurostatu, izjavilo da su bili sretni tijekom proteklih mjesec
dana, u nas je to isto izjavilo tek 42% građana, pa smo po sreći
građana zauzeli treće najgore mjesto u EU nakon Letonije i
Bugarske.
Kako nam je nedavno objasnila Kaliterna Lipovčan sreća građana
ovisi i o vanjskim okolnostima, percepciji građana različitih
problema u društvu, o povjerenju u državne institucije i o
ekonomskim prilikama pojedinca i države. A financijskom
situacijom najmanje su zadovoljni Bugari i Hrvati, a najviše
Finci, Šveđani i Nizozemci.
Stoga, da bismo bili sretniji, treba čekati i oporavak
gospodarstva, a politika mora vratiti povjerenje u rad državnih
institucija kojima su naši građani godinama nezadovoljni.