Natjecalo se u slalomu, spustu i skijaškom trčanju...
31.1.1919. U Varaždinu je rođen Rudolf Košić.
Diplomirao je na beogradskoj Muzičkoj akademiji, radio kao
nastavnik glazbe u Rijeci i Vukovaru, zatim je od 1956. do 1964.
godine dirigent vojnog orkestra u Varaždinu, zborovođa pjevačkog
društva ‘Zanatlijac’, voditelj glazbene sekcije OKUD ‘Milica
Pavlić Kata’, nastavnik varaždinske Glazbene škole. Dirigirao je
na promenadnim koncertima u štetalištu ‘Vatroslav Jagić’. Rudolf
Košić bavio se i skladanjem.
31.1.1914. U Ivancu je rođen Stjepan Velić,
redatelj i scenarist popularnih znanstvenih filmova. Radio je u
‘Nastavnom filmu’, ‘Zora film’ i Obrazovnom centru
Televizije Zagreb.
31.1.1885. Rođen je u Đurđevcu Josip Hajduković,
svećenik i pjesnik. Po okončanju studija Bogoslovije u Zagrebu
radio je kao kapelan u Dugom Selu, a 1918. postaje župnik u
Varaždinskim Toplicama koju dužnost je obavljao do svoje smrti
21.svibnja 1942. godine. Josip Hajduković skupljao je i
objavljivao pučke umotvorine, ponajviše zagonetke. Pisao je
stihove prožete vjerom, prošlošću i domoljubljem. Godine 1909.
objavio je zbirku stihova ‘Pjesme’. Surađivao je u
varaždinskom tjedniku ‘Hrvatska straža’, u listovima i časopisima
‘Glasnik svetog Franje’, ‘Književnom tjedniku’, ‘Luči’,
‘Prosvjeti’, ‘Obitelji’ i drugima.
31.1.1588. Gradsko poglavarstvo Varaždina donijelo je odluku da
jedno građani slobodnog i kraljevskog grada Varaždina mogu
prodavati žito po ulicama, izvan gradske tržnice. Svi ostali žito
su morali nuditi na tržnici koja je bila pred Gradskom
vijećnicom.
31.1.1937. Varaždinski ski – klub priredio je prvo skijaško
prvenstvo grada. Natjecalo se u slalomu, spustu i skijaškom
trčanju na snježnim terenima Varaždin Brega.
31.1.1898. U Varaždinu je rođen Josip
Brajtenfeld, liječnik neuropsihijatar. Medicinu je
diplomirao u Grazu, od 1922. godine radio je u varaždinskoj
bolnici i bio angažiran na suzbijanju zaraznih bolesti u
varaždinskom kraju. Nakon specijalizacije neurokirurgije u
Berlinu voditelj je neuropsihijatrijskog odjela Zakladne
bolnice na Rebru, a od 1945. rukovodio je
odjelom neuropsihijatrije opće bolnice ‘Mladen
Stojanović’ i izvanredni je profesor zagrebačkog Medicinskog
fakulteta. Autor je brojnih znanstvenih članaka koje je
objavljivao u ‘Radiološkom glasniku’ i ‘Liječničkom
vjesniku’. Josip Brajtenfeld umro je u Zagrebu 1964. godine.