Resorno ministarstvo procjenjuje da približno 60.000 osoba starijih od 65 godina, većinom žena, nema minimalne uvjete za ostvarenje prava na starosnu mirovinu.
Plenkovićeva Vlada i Ministarstvo rada i mirovinskog
sustava pripremilo je prvu verziju novog zakona kojim će se od
iduće godine uvesti nacionalna mirovina. Nova novčana isplata
ipak se neće zvati mirovina, već nacionalna naknada za starije
osobe, koju bi moglo primati oko dvadeset tisuća starijih od 65
godina.
Resorno ministarstvo procjenjuje da približno 60.000 osoba
starijih od 65 godina, većinom žena, nema minimalne uvjete za
ostvarenje prava na starosnu mirovinu, za što treba minimalnih 15
godina, među kojima će tek svaka treća osoba zadovoljiti
kriterije za isplatu nacionalne naknade.
Isplata od 2021.
Prva stepenica koju potencijalni primatelji moraju preskočiti
neprekinuti je boravak od 20 godina neposredno prije podnošenja
zahtjeva za ostvarivanje prava. Tko se doseli u Hrvatsku u 50.
godini, moći će tražiti nacionalnu naknadu tek sa 70!
U prvoj zakonskoj verziji koja je dostavljena socijalnim
partnerima i stručnjacima okupljenima u radnoj grupi ne nalazi se
imovinski već samo dohodovni cenzus. Država neće provjeravati
koliko zemlje ili kuća posjeduje primatelj naknade, ali će se
kontrolirati njegovi prihodi i dohodak članova kućanstva.
Novo pravo ostvarivat će osobe čiji su prihodi po članu kućanstva
niži od 800 kuna, koliko bi, predlaže se, trebala biti visina
nacionalne naknade za starije osobe. Radna skupina koja je od
početka uključena u pripremu zakona sastaje se danas i, ako
njezini članovi podrže prijedlog, zakon kreće u postupak
savjetovanja i uobičajenu proceduru.
Nacionalna naknada uvodi se od 1. siječnja 2021. godine i, premda
se neće zvati mirovinom, sav administrativni dio oko isplate i
uvođenja obavit će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a ne
centri za socijalni rad. HZMO će jednom godišnje provjeravati
osobne podatke i prihode primatelja nacionalne mirovine, koja će
se jednom godišnje usklađivati prema stopi inflacije.
Hrvatska i sada ima “zajamčenu minimalnu naknadu” koju prima oko
72 tisuće socijalno najugroženijih građana. Među njima je i oko
osam tisuća starijih od 65 godina. Upravo zbog toga centri za
socijalni rad relativno dobro poznaju najsiromašnije skupine
društva, dio stručnjaka smatra da je procjena o 20 tisuća
potencijalnih primatelja nove nacionalne naknade za stare
pretjerana. Kriteriji za stjecanje prava na isplatu nacionalne
mirovine ipak su blaži od kriterija za primanje socijalne pomoći,
koja se isplaćuje na osnovi imovinskog cenzusa.
Primateljima socijalne pomoći koji posjeduju stan ili kuću država
sjeda na imovinu, zbog čega se neki nerado javljaju centrima za
socijalnu skrb.
– Logično je da se ide na blaži sustav provjere. Kada bi
kriteriji za stjecanje nacionalne naknade bili isti kao i za
socijalnu pomoć, postavilo bi se pitanje čemu onda novi zakon –
komentira Babić, koji podsjeća da je stopa rizika od siromaštva
najveća među starijim osobama. Socijalna pomoć za radno sposobnog
samca također iznosi 800 kuna, a radno nesposobnog samca 920
kuna.
Novo pravo ne bi mogli ostvariti ni primatelji uzdržavanja
temeljem ugovora o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju te osobe
smještene u ustanovu socijalne skrbi na teret države.
Obećanje HDZ-a
Predlagač zakona podsjeća da je praksa država članica Europske
unije različita. U nekim se državama pravo na davanje za starije
osobe isplaćuje iz sustava socijalne skrbi, u drugima u sklopu
mirovinskog sustava, sa i bez provjere imovinskog statusa
primatelja.
Nova nacionalna mirovina bit će oko 220 kuna niža od najniže
mirovine za 15 godina staža, koja je od sredine prošle godine
67,97 kuna po godini, odnosno 1019,55 kuna!
Babić napominje da će praksa pokazati eventualne manjkavosti
predloženog zakona, koji se protekom vremena mogu korigirati.
Inače, nacionalnu su mirovinu u predizbornim kampanjama obećavale
obje vodeće političke stranke, ali HDZ je ipak brži u realizaciji
obećanog.