U ime domaćina konferenciji su prisustvovali zamjenik župana Tomislav Paljak, savjetnica župana Natalija Martinčević i ravnatelj Javne ustanove za regionalni razvoj (JURA) Krunoslav Blaži.
U organizaciji Varaždinske županije i Javne ustanove za
regionalni razvoj Varaždinske županije održana je danas, 13.
veljače, Međunarodna konferencija o Europskim strukturnim i
investicijskim fondovima nakon 2020. godine.
Konferencija je održana u sklopu projekta sufinanciranog
sredstvima Europske unije “Together for Cohesion: Let’s
rEUnite!”, koji provode Skupština europskih regija i mcGroup, a
na kojem Varaždinska županija sudjeluje kao jedan od partnera uz
regije Trentino iz Italije, Alba i Timis iz Rumunjske, Kataloniju
iz Španjolske te Csongrad iz Mađarske.
U ime domaćina konferenciji su prisustvovali zamjenik župana
Tomislav Paljak, savjetnica župana
Natalija Martinčević i ravnatelj Javne ustanove
za regionalni razvoj (JURA) Krunoslav Blaži.
– U Varaždinskoj županiji svoj razvoj i sve investicije temeljimo
upravo na povlačenju bespovratnih sredstava iz EU fondova. Naši
EU projekti vrijedni su više od 800 milijuna kuna, od čega se oni
vrijedni 400 milijuna kuna realiziraju upravo u ovoj godini.
Bespovratnim europskim sredstvima obnavljamo javne objekte,
prvenstveno škole i bolnice, ali i gradimo nove bolnice, kao što
su Spinalni centar u Varaždinskim Toplicama te nova zgrada
objedinjenog hitnog bolničkog prijema i dnevnih bolnica u
Varaždinu. Cilj ove međunarodne konferencije jest da razmijenimo
iskustva i da u idućem proračunu Europske unije od 2021. do 2027.
godine budemo još bolji, da povučemo još više novaca iz fondova
EU-a, kao i da promoviramo Kohezijsku politiku – rekao je
zamjenik župana Tomislav Paljak.
Donošenje Nacionalne razvojne strategije, koja je temelj za
povlačenje sredstava iz EU fondova nakon 2020. godine, pri samom
je kraju, napomenuo je ravnatelj JURA-e Krunoslav Blaži.
– Pred nama je važno vrijeme pripreme za novo financijsko
razdoblje. Svjedoci smo da je Varaždinska županija bila uspješna
u povlačenu EU sredstva, ali smo isto tako svjedoci da je u samom
programiranju aktualnog financijskog razdoblja, koje završava ove
godine, bilo propusta koji su imali direktne implikacije na
jedinice regionalne i lokalne samouprave. Primjerice, nisu bila
moguća infrastrukturna ulaganja u škole, pa ni u bolnice, izuzev
za ulaganja za posebno ranjive skupine. Zato Varaždinska županija
i Javna ustanova izrađuju prijedloge, jer je važno da budemo
prisutni u Nacionalnoj razvojnoj strategiji – rekao je ravnatelj
JURA-e Krunoslav Blaži.
Tijekom konferencije okupljeni su imali prilike čuti o učincima
Kohezijske politike u Hrvatskoj, ali i o novim smjernicama u
Kohezijskoj politici u novom Višegodišnjem financijskom okviru,
čije se donošenje očekuje u vrijeme Hrvatskog predsjedanja
Vijećem Europske unije.
Daniel Pejić iz Ministarstva regionalnog razvoja
i europskih fondova, predstavio je promjene u Kohezijskoj
politici, ključne ciljeve ulaganja iz ESI fondova u novoj
financijskoj perspektivi te dosadašnje korištenje sredstava iz
ESI fondova.
– Komisija je za novo programsko i financijsko razdoblje odlučila
osuvremeniti Kohezijsku politiku i naglasak staviti na
financiranje područja ključnih europskih politika koji će za svoj
cilj imati pametniju, zeleniju, povezaniju i socijalniju Europu.
Drugim riječima, prioritetna ulaganja bit će vezana uz
digitalizaciju, inovacije, energetsku tranziciju, obnovljive
izvore energije, borbu protiv klimatskih promjena i strateške
promjene i digitalne mreže – pojasnio je Pejić.
Jakša Puljiz s Instituta za razvoj i međunarodne
odnose, objasnio je financijske i gospodarske učinke Kohezijske
politike na hrvatsku ekonomiju, investicije i društveni razvoj,
ali i istaknuo neke od najvećih izazova i dosadašnjih spoznaja,
koje mogu utjecati na poboljšano korištenje sredstava u sljedećem
financijskom razdoblju.
Michiel Rijsberman, ministar nizozemske Regije
Flevoland i predsjednik Radne skupine za kohezijsku politiku
Skupštine europskih regija predstavio je nizozemska iskustva u
programiranju europskih fondova, ali i na koji način regije kroz
svoje interesne organizacije i udruženja mogu zagovarati svoje
projekte i stavove pred institucijama Europske unije. Također je
naglasio i ulogu Skupštine europskih regija.
– Podržali smo Savez za koheziju i imamo kvalitetnu suradnju s
Odborom regija Europske unije jer smatramo da kao predstavnici
regija možemo značajno doprinijeti kvaliteti Kohezijske politike,
a u svrhu jačanja što ravnomjernijeg razvoja naših europskih
regija – rekao Michiel Rijsberman.
Tina Wu iz Skupštine europskih regija, naglasila
je važnost samih regija u kreiranju Kohezijske politike i kako
koristiti mreže poput Skupštine europskih regija:
– Mi smo najveća neovisna regionalna mreža u Europi. Kvalitetna
politike kohezije je samo jedna od politika na kojima radimo , a
kako bismo ojačali glas europskih regija. S obzirom da je jedan
od pet glavnih ciljeva u novoj Kohezijskoj politici Europa bliža
građanima, upravo kroz naše regionalne vlasti diljem Europske
unije možemo jasno zagovarati lokalne strategije urbanog razvoja
u korist naših građana, ali i objašnjavati važnost Kohezijske
politike za kvalitetu naših života – zaključila je Wu.
Upravo s ciljem jačanja razumijevanja građana o važnosti
Kohezijske politike ta ulaganja u lokalni i regionalni razvoj,
Skupština europskih regija u suradnji s njemačkom mcGRoup provodi
projekt “Together for Cohesion: Let’s rEUnite!”.
U okviru projekta predstavljaju se primjeri uspješnih regionalnih
projekata koji su unaprijedili gospodarstvo i kvalitetu života u
regijama u Europi, a kako bi građani osvijestili direktan utjecaj
kvalitetnih europskih politika na njihove živote.