Prisegu je grof Ivan Drašković položio u Isusovačkoj crkvi (današnjoj Katedrali), a potom je na glavnom gradskom trgu priređeno slavlje.
18.2.2013. U Varaždinu je umrla profesorica Bosiljka
Paska, povjesničarka književnosti. Rođena je 22. veljače
1921. godine u obitelji varaždinskog gimnazijskog profesora
Franje Galinca. Nakon mature u rodnom gradu, studirala je
na zagrebačkom Mudroslovnom fakultetu grupu hrvatskog jezika.
Bila je profesorica hrvatskog jezika i književnosti u
varaždinskim srednjim stručnim školama i gimnaziji gdje je
umirovljena 1981.godine. Kao vrsna poznavateljica jezika, posebno
kajkavskog, priredila je školsko izdanje Krležinih ‘Balada
Petrice Kerempuha’, autorica je brojnih stručnih radova. Među
učenicima i kolegama profesorica Bosiljka Paska uživala je veliki
ugled i poštovanje zbog svoje stručnosti, dobrote i nesebičnog
hrvatskog domoljublja. Kao ugledna intelektualka dala je
neizbrisiv doprinos kulturi grada, a za doprinos obrazovanju i
odgoju mnogih generacija učenika nagrađena je 1997.godine
Nagradom grada Varaždina.
18.2.1934. Na glavnoj skupštini varaždinskog Zanatlijskog i
pomoćničkog društva donijeta je odluka o utemeljenju pjevačkog
zbora zanatlija. U zbor se učlanilo dvadeset dvoje pjevača
koji su počeli s probama kod učitelja Škarpe. Godine 1938.
zbor se povećao nakon što mu je pristupilo dvadeset članova
iz pjevačkog društva “Vijenac” i zborovođa Antun
Šambarek. Do 1941. godine Zbor zanatlija imao je brojne
nastupe u Varaždinu te koncerte u Varaždinskim Toplicama,
Ludbregu i Koprivnici. Tijekom rata rad je prestao i obnovljen je
1945. godine. Muški pjevački zbor Društva zanatlija postao je
jedan od najuglednijih varaždinskih zborova, a velike uspjehe
zabilježio je nastupima na Varaždinskim baroknim večerima.
18.2.1950. Iako je hrvanje jedan od najstarijih olimpijskih
sportova, u Varaždinu je prvi hrvački klub utemeljen tek
18.veljače 1950. godine pod imenom Hrvačka sekcija
‘Službenik’. Pod vodstvom varaždinskog soboslikarskog
obrtnika Ivana Zamode, koji je ranije kao hrvač uspješno
nastupao u vojvođanskim klubovima, počeli su treninzi. Prvi
nastup mladi varaždinski hrvači imali su 24. rujna 1950. godine
protiv zagrebačkog ‘Borca’ i izgubili sa 1:7. U tom
povijesnom susretu jedinu pobjedu za Varaždince izborio je
17-godišnji Ladislav Bakšaj, kasnije višestruki
prvak države u teškoj kategoriji, prvak Balkana i peti na
Svjetskom prvenstvu, proglašen najboljim varaždinskim
sportašem 20. stoljeća. Hrvački klub je više puta mijenjao ime,
prvo u Tekstilac, zatim u Željezničar, dugo vremena nosio je ime
Varteks da bi danas bio Hrvački klub ‘Vindija’. Varaždinski
hrvači osvojili su brojne pojedinačne naslove državnog prvaka,
bili reprezentativci, pobjednici velikih turnira i pet puta su
osvojili najvrjedniju titulu – momčadskih prvaka države.
18.2.1894. Nekada se vjerovalo da se u bolesnika u krvi skupljaju
otrovi te je stoga potrebno puštati krv radi ozdravljenja. Krv su
puštali barbiri koji su imali svoje cehove. Barbirenje se
naročito razvilo u Varaždinskim Toplicama, gdje se puštanje krvi
obavljalo u toplim kupkama. Pacijentima bi se zarezala žila te
stavili rogovi koji bi otpali kad bi se napunili krvlju. usprkos
protivljenju liječnika, koji su takav način liječenja smatrali
opasnim, barbirenje se u Toplicama zadržalo sve do 10. veljače
1894. godine kada vlast zabranjuje rad barbirima. Ipak, u
privatnim kućama razvilo se ‘barbirenje na crno’, nadri
– barbirenje pa je sve do Prvog svjetskog rata u Toplicama
bilo barbireno oko 50 000 ljudi godišnje. Zadnji toplički barbir,
Miško Bešenić Čavlek obavio je posljednje
barbirenje 1978. godine.
18.2.1901. Rodio se Sadi Kalabar, šahovski
velemajstor, višestruki prvak Varaždina. Na nacionalnom turniru u
Ljubljani 1926. godine osvojio je prvo mjesto. Za reprezentaciju
tadašnje države je igrao na prvoj šahovskoj Olimpijadi 1927.
godine u londonu. Umro je 1960. godine.
18.2.1997. U 89. godini života umro je Rudolf
Kralj, nogometaš, trener, tajnik udruženja nogometnih
trenera Južne Amerike. Rodio se u varaždinu 1908. godine, gdje je
počeo karijeru u nogometnom klubu ‘Drava’, a zatim je angažiran u
“Prvom hrvatskom građanskom kloubu” Zagreb i zagrebačkom HAŠK
– u. Bio je trener u Boliviji, Čileu, Argentini. Neko
vrijeme radio je i kao profesor nogometa na Visokoj školi u
Buenos Airesu te tehnički tajnik reprezentacije Argentine koja je
1978. godine osvojila naslov svjetskog prvaka.
18.2.1732. U Varaždinu je održana svečana instalacija grofa
Ivana Draškovića (vlasnika Trakošćana, Vinice,
Klenovnika i Zelendvora) za novog hrvatskog bana. Prisegu je grof
Ivan Drašković položio u Isusovačkoj crkvi (današnjoj Katedrali),
a potom je na glavnom gradskom trgu priređeno slavlje na kojem se
besplatno točilo vino i pekao vol.