Pitali smo komunalnu tvrtku kojim se kriterijima vodi pri pokretanju ovrhe. Ispada da jasnih kriterija nema.
Prošloga tjedna objavili smo vijest o tome kako je komunalna
tvrtka Čistoća pokrenula ovrhu nad jednim
korisnikom njezinih usluga zbog duga od 58,45 kuna.
Postupak je došao do suda, gdje se na kraju spor vodio oko
neplaćenog iznosa od 7,21 kune, budući da je korisnik po
pokretanju ovrhe ranije već platio dio duga.
Još 675 kuna troškova
Sve to koštalo ga je na kraju dodatnih 675 kuna troškova postupka
(500 kuna naknada Čistoćinom odvjetniku, 125 kuna PDV, 50 kuna
sudska pristojba). Riječ je bila o nepravomoćnoj presudi, no
valja napomenuti da je korisnik usluge na sudu priznao svoje
dugovanje.
Ova vijest izazvala je reakciju dijela javnosti, a osim što se
slučaj komentirao na društvenim mrežama, neki građani javili su
nam se izravno u redakciju.
Čehok dužan 864,44 kune
Tako smo, između ostalog, iz provjerenog izvora dobili
informaciju da je istovremeno dok je Čistoća pokretala ovrhe zbog
duga manjeg od 60 kuna varaždinski gradonačelnik Ivan
Čehok dug prema Čistoći nagomilao sve do 864,44 kune!
Informaciju smo provjerili iz još jednog izvora i ona je neupitno
točna i precizna. S danom 31. prosinca 2019. godine toliko je
iznosio dug Ivana Čehoka za uslugu prikupljanja otpada za njegov
stan u Aleji kralja Zvonimira 11. Riječ je o
svoti koja odgovara iznosu od otprilike devet neplaćenih
računa.
Stan za koji postoji dug Čehok je kupio 2009. godine.
Stan iz Uskokove optužnice
Riječ je o stanu koji je predmet Uskokove optužnice. Uskok,
naime, tereti Čehoka da je taj stan dobio kao mito za protuusluge
koje je učinio Miroslavu Buniću i tvrtki
Zagorje-Tehnobeton.
Nedavno je Varaždinski.hr pisao o tome da navedeni stan Čehok
nije upisao u svoju imovinsku karticu.
On je dao objašnjenje da je to zbog toga što se u zemljišnim
knjigama nije mogao upisati kao vlasnik stana, budući da je
Stanoing, koji je bio investitor, stan opteretio
bankovnim hipotekama.
Također je Čehok rekao da stan nije do kraja otplatio te da je
cijeli slučaj dio predstečajne nagodbe.
Pitali smo ga tada i tko onda plaća režije, odgovorio je ovako:
– Zapravo nitko. Odnosno oni valjda plaćaju.
No u Čistoći je kao korisnik usluge naveden Ivan Čehok. Osim
toga, postoji i zapisnik o primopredaji stana od 21. listopada
2010. godine.
Odgovor Čistoće
S obzirom na postojanje slučaja ovrhe zbog duga od 58 kuna, dok
je istovremeno varaždinski gradonačelnik dužan gotovo 900 kuna,
pitali smo Čistoću kojim se kriterijima vodi pri
pokretanju ovrha.
– Čistoća d.o.o. kao trgovac koji pruža javnu uslugu sukladno
važećim zakonskim propisima na svakom mjesečnom računu ističe i
iznos neplaćenih dospjelih novčanih potraživanja za prethodna
razdoblja, kao i upozorenje dužniku da, u slučaju neispunjenja
dospjele novčane obveze, vjerovnik može zatražiti određivanje
ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Ako korisnik pak ne
ispuni redovno svoju obvezu, Čistoća d.o.o. ima sukladno
zakonskim propisima pravo i mogućnost svoju tražbinu namiriti
prisilnom putem – ovrhom, upravo kako bi osigurali ekonomski
održivo poslovanje – stoji uvodno u odgovoru.
Nema jasnog kriterija
Nakon toga se Čistoća osvrće na ono što smo pitali.
– Visina dugovanog iznosa pri tome nije od presudne važnosti, jer
se u praksi događa da se mora ići u prisilnu naplatu kako jednog
računa tako i više računa koje korisnik nije dobrovoljno platio,
pa ovisno o tome varira i visina tražbine – službeni je odgovor
iz komunalne tvrtke, nakon kojeg i dalje ostaje nejasno koji su
to kriteriji kada se kreće u ovrhu zbog jednog neplaćenog računa,
a kada zbog više njih.
Pitali smo i za konkretan slučaj dugovanja varaždinskog
gradonačelnika.
– O pojedinačnim slučajevima se ne očitujemo radi zaštite osobnih
podataka korisnika – odgovor je Čistoće.