Nakon velikih hladnoća za kojih se zaledila čak i rijeka Drava, došlo je do naglog zatopljenja i rijekom su krenule ledene sante.
3.3.1978. Umro je pjesnik i doktor prava Zvonko
Milković. U književnosti se prvi puta pojavio 1914.
godine u ‘Hrvatskoj mladoj lirici’ zajedno sa Ivom Andrićem,
Franom Galovićem, Tinom Ujevićem i drugima. Objavljene su mu
zbirke pjesama ‘Pobožni časovi’, ‘Izabrane pjesme’,
‘Pjesme-uspomene’, ‘Legende o sakritoj sreći’ i druge.
3.3.1931. U Voći Donjoj 3.ožujka 1931.godine rodio se
Stjepan Stolnik, zemljoradnik, slikar,
istaknuti predstavnik hrvatskog naivnog slikarstva. Radio
je tehnikom ulja na staklu, a teme su mu bile vezane uz
svakodnevni život na selu. Kao i njegov poznatiji brat Slavko
Stolnik, tako je i Stjepan sudjelovao na brojnim skupnim
izložbama među njima i na velikoj izložbi naivne umjetnosti u New
Yorku i Washingtonu 1963.godine. Prvu, od desetak
samostalnih izložbi, imao je u Zagrebu 1961.godine. Stjepan
Stolnik umro je 12.studenoga 2001.godine u Voći Donjoj.
3.3.1927. Rođen je u Varaždinu Josip Klima,
glazbenik. Gimnaziju, srednju muzičku školu i glazbenu akademiju
pohađao je u Zagrebu, a diplomirao je 1951.godine u violinskoj
klasi profesora Vaclava Humla. Pored solističkih koncerata, Josip
Klima bio je voditelj i prvi violinist Zagrebačkog kvarteta s
kojim je nastupao u mnogim zemljama svijeta, od Rusije do
Australije. Radio je kao profesor na Nacionalom konzervatoriju u
Kairu. Dobitnik je niza nagrada i priznanja – nagrade ‘Josip
Slavenski’, ‘Milka Trnina’, ‘Vladimir Nazor’ i mnogih
drugih. Umro je u Zagrebu 2012. godine.
3.3.1917. U Peterancu je rođen Ljudevit Gerovac,
dramski umjetnik. Prvi glumački angažman dobio je u zagrebačkom
kazalištu ‘Komedija’, zatim radi u zadarskom kazalištu, u
riječkom kazalištu “Ivana Zajca” te u banjalučkom pozorištu. Od
1964. godine stalni je član Hrvatskog narodnog kazališta u
Varaždinu. Velike uspjehe ostvario je tumačeći uloge u Krležinim
djelima – ‘Ledi’, ‘U agoniji’ i ‘Zastavama’.
Ljudevit Gerovac umro je u Varaždinu 26.
kolovoza 1986. godine.
3.3.1884. U Varaždinu je održana osnivačka skupština Hrvatske
činovničke štedovne i predujmovne zadruge koja je uspješno
djelovala trideset godina, do početka Prvog svjetskog rata 1914.
godine. Zadruga je poslovala na principu štedionice, od članova
je prikupljala uloge i odobravala povoljne kredite. U zadrugu je
bilo učlanjeno više od stotinu činovnika iz Varaždina i okolnih
mjesta. Prvi predsjednik varaždinske Hrvatske činovničke štedovne
i predujmovne zadruge bio je Gustav Porschinsky,
predstojnik kraljevske brzojavne postaje.
3.3.1864. Nakon velikih hladnoća za kojih se zaledila čak i
rijeka Drava, došlo je do naglog zatopljenja i rijekom su krenule
ledene sante. Uvečer 3. ožujka 1864. sante su srušile dio
dravskog mosta i prekinut je promet između Varaždina i
Međimurja.