VŽ KALENDAR

POVIJESNI ŠTIKLECI 1862. godine poslije blage i tople zime na poljima kraj Varaždina je u ožujku počela klasati pšenica, raž i ječam

Visoke temperature u veljači su potakle cvatnju marelica i bresaka, a u ožujku su procvale i ostale voćke.

5.3.1918. U Varaždinu je rođen Antun Gertner,
kemičar, sveučilišni profesor. Maturirao je na gimnaziji u rodnom
gradu, farmaciju je diplomirao na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu. Bio je redovni profesor na zagrebačkom
Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu i pročelnik Zavoda za 
analitičku kemiju. Proučavao je sastav pitkih i otpadnih voda,
bavio se ekoloških istraživanjima o čemu je u domaćim i inozemnim
časopisima objavio brojne znanstvene članke.  Antun Gertner
umro je u Zagrebu 26. lipnja 1993.godine.

5.3.1786. U Zagrebu je umro biskup Josip Galjuf.
Rođen je u Varaždinu 20. studenoga 1722. godine, u Beču je
završio bogosloviju i u Rimu 1744. godine doktorirao
teologiju. Nakon što je u Zagrebu zaređen za svećenika, bio je
župnik u Dubravi, 1745. godine postao je zagrebačkim kanonikom,
rektorom Hrvatskog kolegija u Bologni, prisjednikom i prelatom
Banskog stola. Za zagrebačkog biskupa imenovan je  1772.
godine. Biskup Josip Galjuf izdao je prvu hrvatsku crkvenu
pjesmaricu: ‘Crkvene pjesme za svetu misu i prije propovijedi, s
litanijama  i molitvama’, u varaždinskoj Tratnerovoj tiskari
1776.godine tiskao je ‘Epistolu’ – okružnicu
zagrebačkom kleru, te druge vjerske spise. Kao veliki
dobročinitelj podigao je dom za nemoćne svećenike u Novoj Vesi.

5.3.1718. Na sjednici Gradskog poglavarstva koju je sazvao
gradski sudac Gregur Zebec, donijeta je odluka o
oslobađanju varaždinskih trgovaca plaćanja poreza ‘Vagovine’. Bio
je to porez na svu robu ponuđenu na prodaju u gradu. Dok su
domaći trgovci oslobođeni, trgovci iz drugih gradova i dalje su
plaćali ‘Vagovinu’.

5.3.1862. U zapisima o vremenskim prilikama u prošlosti
zabilježen je podatak kako je poslije blage i tople zime petoga
ožujka 1862. godine na poljima kraj Varaždina počela klasati
pšenica, raž i ječam. Visoke temperature u veljači su potakle
cvatnju marelica i bresaka, a u ožujku su procvale i ostale
voćke. U travnju je u vinogradima loza ocvala i zametnuli se
grozdići, a početkom svibnja na tržnici su prodavane dozrele
trešnje. I dok je ožujak 1862. bio nezapamćeno topao, dvije
godine kasnije, u ožujku 1864. godine nakon duge i vrlo hladne
zime došlo je do naglog topljenja leda na Dravi. Sante leda
krenule su rijekom i četvrtog ožujka led je srušio dravski most
kod Varaždina, a promet prema Međimurju uspostavljen je skelom

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije