Gradsko poglavarstvo je iste 1911. godine donijelo odluku da će sagraditi u Varaždinu tri javna zahoda.
10.3.1963. U Varaždinu je utemeljena Zanatsko štedno-kreditna
zadruga za čijeg je predsjednika izabran Milan
Majer. Zadruga je novčano pomagala obrtnicima i davala
kredite za razvoj obrta.
10.3.1757. Na sjednici Gradskog magistrata
Varaždina donijeti su propisi o dužnostima građana u
slučajevima izbijanja požara u bilo kojem dijelu grada. Bili su
to prvi propisi o zaštiti od požara, obavezama građana i
cehovskih organizacija pri gašenju. Magistrat je na sjednici
odlučio da se iz gradske blagajne uzme novac za kupnju četiri
velike bačve, koje će napunjene vodom i smještene na zaprežna
kola, u raznim dijelovima grada biti pri ruci kod gašenja.
Propisi su određivali da gradski desetici svaka tri mjeseca
moraju pregledati dimnjake kuća, paziti da ne bi građani hodali
ulicama i pušili. Zabranjeno je bilo noću ulice osvjetljavati
svijećama. Vlasnici kuća morali su na svojim tavanima držati
bačvu napunjenu vodom. Svaki od cehova dobio je posebno zaduženje
i svi su morali sudjelovati u gašenju požara.
Prva svjetovna pučka škola u Hrvatskoj i u ovom dijelu Evrope
prema istraživanjima povjesničara Ivana Tkalčića
bila je u Varaždinskim Toplicama. Zabilježeno je da je 1480.
godine u Toplicama radio učitelj Antonius i da ga je uzdržavao
mjesni župnik. Više podataka o topličkoj školi i učiteljima
postoji iz 1675. godine kada se spominje učitelj Juraj
Bogdanić a zatim Ivan Kirinić. “Pučku učionu” u Toplicama
vjerojatno su pohađala i djeca iz obližnjih naselja pa je 1768.
godine u njoj učilo 127 đaka od kojih su 48 bile
djevojčice. Godine 1878. sagrađena je velika školska
zgrada sa učionicama i učiteljskim stanovima, vježbalištem,
cvjetnjakom, pčelinjakom, povrtnjakom, voćnjakom, loznjakom i
cjepiljnjakom gdje su učenici sticali znanja iz
poljoprivrede. U toj školskoj zgradi nastava se odvijala sve do
kraja 20.stoljeća kada je sagrađena nova škola.
Meteorološki stup u Varaždinu nedaleko ulaza u Gradsko šetalište
postavljen je 1911. godine. Novac za izradu stupa i
nabavku najmodernijih instrumenata u iznosu od 3000 kruna
osiguralo je Gradsko poglavarstvo. Bio je to nakon Zagreba, gdje
je meteorološki stup postavljen 1884. godine na Zrinjevcu, jedan
od prvih uređaja za mjerenje vremenskih prilika u
Hrvatskoj. Na meteorološkom stupu su Varaždinci mogli u
svako doba dana pratiti tlak zraka, vlažnost, temperaturu i druge
podatke. Na stupu je bio i veliki sat o kojemu su se brinuli
gradski urari. Gradsko poglavarstvo je iste 1911. godine donijelo
odluku da će sagraditi u Varaždinu tri javna zahoda : kod
željezničkog kolodvora, na Sajmištu i u Gradskom parku te
otpočeti gradnjom gradske kanalizacije.