Turistička patrola rubrika je Večernjeg lista gdje ocjenjuju mjesta iz cijele Hrvatske. Sada je red došao na centar svijeta - Ludbreg.
Ludbreško proščenje, kramari z igračkama, licitari, ringišpil,
šatori po vulici, diši odojek, kotlovina i kobasice, nazdravlja
se gvircom, žene mole pred biskupom…
Motivi su to koje u svojim pjesama koristi Aleksandar
Horvat (54) kad u svojoj zbirci “Grad v sredini sveta”
opisuje Dane ludbreške Svete nedjelje, najpoznatiju manifestaciju
koju u deset dana posjeti oko 200.000 hodočasnika koji se dolaze
pokloniti relikviji Krvi Kristove iz 1411. godine.
Svetište, Ludbreg kao centar svijeta koji se nalazi u središtu
koncentričnih krugova što spajaju brojne svjetske gradove, zlatna
olimpijka u bacanju koplja Sara Kolak…
Vizure grada i Gruntovčani
Osim po njima, Ludbreg je poznat i po piscu Mladenu
Kerstneru, ocu legendarnih likova iz Gruntovčana i
Mejaša.
– Likove iz tih serija ovdje u Ludbregu volimo smatrati svojima.
Tu preko puta pivnice Mejaši poznata je slastičarnica u kojoj se
Dudek napio čaja s rumom kad je radio na
željeznici na našoj željezničkoj stanici. Serija se ovdje u
Ludbregu snimala na još nekoliko lokacija. Kod nas je Dudek na
neki način ikona. Radimo aktivno na tome da tko još ne zna za
Dudeka i Regicu, za njih sazna. Iako najveći dio
serije nije sniman kod nas u gradu, favoriziramo te likove jer su
Srednjaki iz serije zapravo bili Ludbreg. Kad je Dudek biciklom
išao u Srednjake, vidjele su se vizure našeg grada. Ludbreg je
glumio Srednjake. U Ludbregu se, zahvaljujući i vrlo aktivnoj
knjižnici, puno radi na očuvanju kajkavštine. Gruntovčani, da
bude jasno, imaju svoj poseban kajkavski jezik kakav se ne govori
ni u jednom selu, već su ga za snimanje osmislili tako da
funkcionira tako da ga što više ljudi u državi razumije. Imamo
Kešnerijadu na proljeće, pa u jesen Dane kajkavske komedije u
spomen na Kerstnera, koji traju četiri dana i okupe po 20-ak
amaterskih skupina. Imamo i Dane Bože Hlasteca, književnika koji
je pet knjiga objavio za života, a jedno posmrtno. I u školama se
potiče djecu da pišu na kajkavskom i obrađuju likove iz
Gruntovčana – ponosno će Horvat koji je, kaže, po prirodi i sam
kreativac.
Sve ga zanima. Bavi se grafičkim dizajnom, plesao je 20 godina u
KUD-u, glumio i svirao. Našao se i u fotografiji, pisanju i –
bonsaiju.
– Upravo smo ovih dana osnovali udrugu uzgajivača bonsaija za
sjeverozapadnu Hrvatsku, sa sjedištem u Ludbregu. Ima nas 11, pet
osnivača i još šest koji su se učlanili. Idemo na omasovljenje
članstva – najavljuje Horvat.
Za izradu minijaturnih stabala koriste autohtone vrste poput
javora (ne japanskog!), graba, bukve i breze. Kad bolje
razmislimo, i pametno solarno drvo za punjenje mobitela
postavljeno usred grada prije nekoliko godina podsjeća nas sad
nekako na bonsai.
Ludbreg je, treba to reći, i grad cvijeća, poznat po sajmu od
kojeg je, hvale se, veći samo Floraart u Zagrebu. Građani su
ponosni na svoj grad koji je, prema maštovitoj legendi, ime dobio
po vinogradarki Ludbergi koja je potjerala samog Nečastivog
pomoću drvenog križa koji je zabila u zemlju takvom snagom da je
na suprotnoj strani zemljine kugle eksplodirala Antipodravina, od
koje je ostao samo vulkanski otočić Antipodes.
Neki imaju i ludbrežanstvo
– Ja sam rođen u Ludbregu i čini mi se da sam prvi izmislio
termin ludbrežanstvo, po uzoru na državljanstvo. Ovdje u Ludbregu
50-ih ili 60-ih godina imali smo rodilište i nekoliko generacija
nas rođeno je baš tu. Naša djeca danas se rađaju u Koprivnici ili
Varaždinu, ovisi kamo tko potegne – kaže.
Djetinjstvo u Ludbregu ostavilo mu je lijepe uspomene. Družili su
se više nego što se klinci druže danas u vrijeme tehnologije i
mobitela.
– Kino je srijedom, četvrtkom, subotom i nedjeljom obvezno bilo
puno do posljednjeg mjesta. Visjeli smo iz kina van koliko nas je
bilo. Kino je radilo u sklopu Narodnog sveučilišta koje se
kasnije pretvorilo u Pučko otvoreno učilište, a potom u Centar za
kulturu i informiranje. Još i danas imamo originalne drvene
stolice na preklop na kojima sam sjedio kao klinac – napominje.
Ludbreg je poznat i po kulturi. Iz tog su dijela Podravine operni
pjevači Barbara Othman i Tomislav Mužek. Ludbrežani će za deset
dana proslaviti svoj Dan grada, prema dokumentu pape Leona X. iz
19. ožujka 1513. godine, kojim je Ludbreg proglasio prošteništem
Predragocjene Krvi Kristove.
Gradić u Varaždinskoj županiji, s oko 9200 stanovnika, goste
priziva i baroknim dvorcem Batthyany u kojem radi restauratorski
centar, blizu kojeg su postavljene i neobične kamene kugle, za
koje arheolozi kažu da su stare 65 milijuna godina.
Nastale su taloženjem pijeska i utiskivanjem u stijenu, a
pronađene su tijekom izgradnje šumskih puteva. Spoj povijesti,
vjerskih sadržaja, legendi i moderne tehnologije, to je Ludbreg.
Za nekoga centar svijeta. Za Aleksandra posebno jer, kako piše:
“Nijednog grada nemam tak rada, Ludbreg je celoga sveta sredina”.
Ukupna ocjena 81
Plus
TRČANJE – Ludbreg ima jednu od najljepših staza za trčanje u
Hrvatskoj koja je idealna za upoznavanje tog kraja. Svake godine
organizira se atraktivna utrka Crazy Hill Trail.
Minus
MANIFESTACIJE – Ludbrežanima je najteže zadržati goste da ostanu
dulje od nekoliko sati. Vapi za kvalitetnijim hotelskim
smještajem i seoskim gospodarstvima u kojima bi posjetitelji
prenoćili, a noćni život gotovo da ne postoji.
Jeste li znali?
Ludbreg je domaćin popularnog Festivala kajkavske komedije “Dani
Mladena Kerstnera”, koji je pokrenuo Centar za kulturu i
informiranje. Dosad je gostovalo 157 glumačkih družina s 1410
glumaca amatera