Tijekom godine dana radove na pruzi izvodilo je od 2000 do 3000 radnika.
27.4.1885. Početkom godine u Varaždin su stigli mjernici i počeli
pripreme za gradnju zagorske željeznice, pruge Varaždin –
Zagreb. ‘Procjendbeno povjerenstvo’ obišlo je na
današnji dan trasu pruge, nakon čega je otkupljeno zemljište i
počela gradnja. Tijekom godine dana radove na pruzi izvodilo je
od 2000 do 3000 radnika. Prvi vlak Zagorskom željeznicom prošao
je već u rujnu 1886. godine.
27.4.1743. U belgijskom gradu Matonu rođen je Joannis
Baptiste Lalangue. Medicinu je diplomirao u Beču, za
glavnog liječnika Varaždinske županije imenovan je 1772. godine
kada postaje i osobni liječnik bana Franje Nadasdyja u Varaždinu.
Iako nije znao hrvatski jezik, napisao je prve medicinske knjige
u Hrvatskoj koje je na hrvatsko – kajkavski jezik preveo
franjevac Edmund Platušić. Kao narodni prosvjetitelj Joannis
Baptiste Lalangue pisao je knjige namijenjene liječnicima ali i
običnom puku. Autor je knjiga o metodama liječenja raznih
bolesti, o porodiljstvu, vrijednosti termalne topličke vode, o
sadnji i načinu uporabe krumpira, nove poljoprivredne kulture
koja se pojavila u Hrvatskoj. Lalangue je umro u Varaždinu 1799.
godine.
27.4.1873. U društvenom i kulturnom životu Varaždina tijekom 19.
stoljeća značajnu ulogu imale su dobrotvorne
udruge koje su pomagale sugrađanima kada bi se našli u
siromaštvu i nevolji. Među udrugama djelovala su i društva
koje su utemeljili varaždinski židovi, od 1802.
godine pod okriljem Židovske općine radilo je
dobrotvorno društvo Hevra Kadiša, od 1843. godine djelovalo je
Dobrotvorno društvo židovske mladeži a 1827. godine utemeljeno je
Dobrotvorno društvo izraelitičkih gospođah. Na glavnoj skupštini
varaždinskog Izraelitičkog gospojinskog društva 27. travnja 1873.
godine u prisutnosti gradskog suca Mihajla Košćeca prihvaćena su
pravila prema kojima je temeljna zadaća članica društva
pomoć siromašnima i to novcima, ali i u odjeći, drvima i drugim
potrepštinama.
27.4.1882. U 74. godini umro je u zagrebu Josip
Kalasancije Schlosser, liječnik, botaničar. Medicinu je
diplomirao u Beču, a 1838. godine izabran je za stalnog
kupališnog liječnika u Varaždinskim Toplicama. Bio je prvi
toplički liječnik i zaslužan za razvoj topličkog lječilišta. U
monografiji o Varaždinskim Toplicama objavljenoj 1839. godine na
njemačkom jeziku, doktor Schlosser opisao je djelotvornost
topličke termalne vode usporedivši je s najpoznatijim europskim
ljekovitim vrelima. Nakon Varaždinskih Toplica djelovao je kao
fizik križevačke i zagrebačke županije, bio ministar zdravstva
trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, izabran je
za akademika JAZU. Za zasluge u znanosti stekao je plemićku
titulu.