Bauer je bio veliki dobrotvor koji je pomagao varaždinska humanitarna društva, a za vatrogasno društvo i siromašne Varaždince oporučno je ostavio 60.000 forinti. Proglašen je počasnim građaninom Varaždina.
5.5.1776. U Varaždinu je od tuberkuloze pluća umro grof
Franjo Patačić i sahranjen je u obiteljskoj
grobnici kraj oltara svete Marije u Franjevačkoj crkvi. Franjo
Patačić pripadnik je stare hrvatske plemićke obitelji
Patačić koja je imala posjede u Varaždinskoj, Križevačkoj i
Zagrebačkoj županiji. Svoje bogatstvo grof Franjo Patačić povećao
je ženidbom s Katarinom Keglević s kojom je imao osmero djece.
Njihov dom bio je središte društvenog života u Varaždinu
gdje su priređivali zabave, plesove, gozbe. Katarina
Patačić pisala je pjesme, a njezin suprug Franjo bio je ljubitelj
glazbe i kazališta pa je od grada kupio zemljište u želji da
sagradi na današnjem Stančićevom trgu kazališnu zgradu. Godine
1764. Franjo Patačić sagradio je na Franjevačkom trgu dvokatnu
palača, jednu od najljepših evropskih palača u stilu rokokoa. Za
gradnju kazališta ponestalo mu je novaca.
5.5.1835. Varaždinsku gimnaziju utemeljili su
1636. godine isusovci koji su na poziv gradskog magistrata došli
u Varaždin. Nakon ukinuća isusovačkog reda 1773. godine,
gimnaziju su preuzeli pavlini, a od 5. svibnja 1835. dekretom
Ferdinanda V. gimnaziju vode franjevci provincije sv. Ladislava.
Od 1852. gimnaziju u Varaždinu preuzimaju svjetovnjaci.
5.5.1867. Uz puščane plotune i topovske salve, uz nazočnost
brojnog građanstva i uglednika, prebendar crkve svetog Vida
Josip Zadravec, petog je svibnja 1867.
godine položio kamen temeljac za novu zgradu gimnazije u
Varaždinu. Uz kamen temeljac stavljena je
‘spomenica’ ispisana na magarećoj koži s potpisima gradskih
zastupnika te deset primjeraka raznog novca, od dukata, škuda,
novčića i forinti te primjerak meksičkog novca. Gradnja
gimnazijske zgrade, pod vodstvom bečkog graditelja Vilima Weinera
trajala je tri godine i dovršena je 1870. godine kada je ujesen
počela nastava.
5.5.1894. U Beču je u 67. godini umro Matija
Bauer, veletrgovac vinom i drvom, jedan od najbogatijih
Varaždinaca u 19. stoljeću. Prvi je iz Hrvatske u Francusku
izvozio hrastovo drvo za izradu bačava, za zasluge u drvnoj
industriji dobio je odlikovanje u Zagrebu, Parizu i Londonu, a na
svjetskoj izložbi 1873. godine u Beču primio je posebnu kolajnu.
Na svojem vinogradarskom posjedu, na najvišem vrhu Banščine,
Matija Bauer dao je 1872. godine sagraditi dvorac u švicarsko
– alpskom stilu poznat pod imenom ‘Vila Bauer’. Oko dvorca
uređen je park s velikim ružičnjakom o kojem se brinuo posebni
vrtlar. Bauer je bio veliki dobrotvor koji je pomagao varaždinska
humanitarna društva, a za vatrogasno društvo i siromašne
Varaždince oporučno je ostavio 60.000 forinti. Proglašen je
počasnim građaninom Varaždina.
5.5.1837. U 54. godini u Varaždinu je umro Vinko
Dankh, zidarski majstor. Bio je jedan od najznačajnijih
graditelja u gradu, imao je 40 pomoćnika i 2 naučnika, sagradio
je brojne obiteljske kuće, radio je na obnovi i pregradnji
Zakmardijeve palače. U više navrata Vinko Dankh biran je za
cehmeštra varaždinskog ceha zidara, klesara i tesara.