- Za realizaciju ove inicijative, koja će biti proslijeđena u Ministarstvo vanjskih poslova potrebno je razumijevanje i dobra volja obiju ministarstava, kako hrvatskog tako i onog slovenskog koji su jedini nadležni za ovu problematiku - kaže Kovač.
U jeku relaksiranja mjera vezanih uz trenutnu epidemiološku
situaciju u Hrvatskoj, među gradovima i općinama u pograničnom
području sa susjednom Republikom Sloveniju
razvija se inicijativa za djelomičnim otvaranjem granice i
omogućavanja prelaska iste za građane s obiju strana.
Inicijativa koja se priprema već neko vrijeme produkt je sve
većih problema koje ima stanovništvo u pograničnom području koji
se tiču stvarnih, svakodnevnih izazova koji spadaju pod vitalne
obiteljske razloge.
Lokalni stožeri civilne zaštite koji su nadležni za izdavanje
propusnica i za provođenje mjera koje im uredno delegira
nacionalni Stožer civilne zaštite objedinili su
glavni dio problema s kojima se građani susreću u pograničnom
području, a zbog čega predlažu relaksiranje mjera na način na
koji se to već ostvaruje s Republikom Mađarskom.
– Republika Hrvatska i Mađarska potpisivanjem
bilateralnog Sporazuma već su dogovorile ublažavanje mjera
prelaženja zajedničke granice za one državljane dviju država koji
imaju prebivalište u pograničnom području u dubini od 30 km od
granice ili su zaposleni u tvrtki čije je sjedište u tom
području. Ove mjere se provode na način da im se omogućava
prelaženje granice svaki dan odnosno kada postoji potreba za
prelaženjem. S obzirom na činjenicu kako je pogranično područje
sa Slovenijom ne samo zbog povijesnih razloga već i kulturoloških
sličnosti daleko dinamičnije u kontekstu kretanja građana, takav
Sporazum sa Slovenijom bi zlata vrijedio za sve Hrvate i Slovence
koji žive na tom malom zajedničkom prostoru – pojašnjava
načelnik Stožera civilne zaštite i zamjenik gradonačelnika
Lepoglave Hrvoje Kovač te dodaje nekoliko
konkretnih primjera koji se gotovo svakodnevno ponavljaju
prilikom komunikacije s građanima:
‘Naši građani koji su cijeli životni vijek radili u Sloveniji
mirovinu su do sad bez problema svih ovih godina podizali u
njihovim bankama. Trenutno to ne mogu jer im nije dopušten ulaz u
Sloveniju Odlukom o privremenoj zabrani prelaska graničnih
prijelaza Republike Hrvatske. Isto se odnosi i na one koji
primaju plaće u slovenskim bankama.
Zbog istog razloga (poduži radni vijek u Sloveniji), pojedini
građani svoju zdravstvenu zaštitu ostvaruju kod slovenskih
obiteljskih liječnika, a kronični bolesnici recepte dobivaju za
slovenske ljekarne koje, naravno ne mogu koristiti u Hrvatskoj pa
im je nabavka lijekova također otežana.
Hrvatski državljani ne mogu u Sloveniju do
svojih poljoprivrednih površina kako bi obradili njive, polja,
vrtove ili vinograde. Ne mogu ni do svojih vikendica ili kleti
sanirati eventualna oštećenja zbog vremenskih prilika ili drugih
utjecaja nastalih posljednjih mjesec i kusur dana. Ovo se ne
odnose na one koji žive na samoj granici i imaju tu mogućnost već
na one građane koji su udaljeniji te time gube to pravo.
Vlasnici hrvatskih tvrtki koji imaju slovensko
državljanstvo ne mogu do svojih poduzeća u Hrvatskoj potpisati
poslovnu dokumentaciju koja im je nužna za nesmetan rad jer im se
zbog primjerice 5km izriče mjera samoizolacije.
Otežano je kretanje pojedinim građanima zbog odlazaka u posjet
najužoj obitelji, s bilo koje strane granice koja živi u
Hrvatskoj ili Sloveniji zbog nemogućnosti prelaska granice ili
obavezne samoizolacije čime je skrb za roditelje znatno umanjena,
a oni tada ovisne o tuđoj pomoći.’
Kako ističe Kovač, jedan od pokretača inicijative, za istu
postoji i konkretna mogućnost koja se navodi u dokumentu
‘Postupanje s osobama koje prelaze granične prijelaze
Republike Hrvatske‘ koji u jednom svom
dijelu tematizira upravo tu mogućnost – ‘Bilateralni dogovori sa
susjednim državama’.
Inicijativa, koja će svoju zagovaračku formu poprimiti kroz
Udrugu gradova Republike Hrvatske na odobravanje je već naišla
kod pojedinih gradova i općina iz Istarske, Primorsko-goranske,
Karlovačke, Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Varaždinske i
Međimurske županije.
– Naravno, prijedlog temeljimo na pravnim mogućnostima, ali
isključivo i jedino uz prethodno mišljenje epidemiološke struke.
Ovu mogućnost želimo osigurati samo i jedino za građane koji
imaju stvarnu, dokazivu i opravdanu potrebu za prelazak granice,
odnosno zbog podizanja mirovina i plaća, ostvarivanja zdravstvene
zaštite, skrbi za obitelj i nekretnine te obrađivanje
poljoprivrednih površina u područjima u kojima je struka
procijenila da je kretanje građana sigurno, odnosno da je van
postojećih žarišta – zaključio je Kovač.
– Za realizaciju ove inicijative, koja će biti proslijeđena u
Ministarstvo vanjskih poslova potrebno je
razumijevanje i dobra volja obiju ministarstava, kako hrvatskog
tako i onog slovenskog koji su jedini nadležni za ovu
problematiku – kaže Kovač.
Gradovi i općine u pograničnom dijelu na granici s
Republikom Slovenijom do tada čekaju informaciju
i rješenje kako omogućiti svojim građanima nesmetano ostvarivanje
svojih prava iz domene vitalnih obiteljskih razloga za koja su
trenutno zakinuti.