Konferenciju su organizirali Odjel za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever i Hrvatska gospodarska komora...
Prva online konferencija na Sveučilištu Sjever pod
nazivom ‘Kako je prehrambena industrija preživjela COVID-19
krizu i što smo iz toga naučili’, u organizaciji Odjela za
prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever i Hrvatske
gospodarske komore, Županijske komore Koprivnice, održana je u
četvrtak, 14. svibnja, s početkom u 14.05 na aplikaciji Google
Meet.
Ova kriza, koja nam je svima preko noći promijenila način života,
puno nas je toga naučila, a prije svega smo postali svjesni da je
izuzetno važno biti samodostatan i imati jaku prehrambenu
industriju. O tome, ali i izazovima koje nas očekuju, na
konferenciji razgovarali su doc. dr. sc. Krunoslav Karalić,
pomoćnik ministrice poljoprivrede iz Uprave za poljoprivredno
zemljište, biljnu proizvodnju i tržište; gradonačelnik Koprivnice
Mišel Jakšić, direktor sektora poljoprivrede Podravke Dalibor
Kezele, Tatjana Petričušić, specijalist za komunikacije iz
Carlsberga Hrvatske, Danijel Radek, direktor LD Brewery, mr. sc.
Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolf Steiner; Suzana
Operman, viša stručna suradnica, Hrvatska gospodarska komora,
Županijska komora Koprivica te izv. prof. dr. sc. Bojan Šarkanj,
pročelnik Odjela za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever.
Konferenciju je moderirala Petra Slavečki.
– Poljoprivreda i prehrambena industrija su svakako strateške
grane. Riječ je o grani koja bilježi rast usprkos smanjenju
cijena i koja se uspjela prilagoditi ulasku na tržište Europske
unije. Zadržala je i primat te bilježimo blage trendove pojačanog
interesa proizvođača za naše proizvode. Problem je još uvijek
uvoz. Neophodno je iskoristiti sve naše resurse u proizvodnji
prehrambenih proizvoda. Kriza nas je naučila da je došlo vrijeme
transformacije i da trebamo razvoj domaće sirovine i povezivanje
s proizvođačima. Važno je za svaku zemlju da je proizvodi za
svoje potrebe, no nije cilj samo povećati samodostatnost i
zadržati se unutar svojih granica. Stoga je plan Ministarstva
poljoprivrede povećati proizvodnost i konkurentnost te na taj
način osigurati bolje korištenje resursa, naravno na okolišno
održiv način. Sve će to rezultirati većim brojem radnih mjesta u
ruralnim sredinama. Iz ove krize treba učiti i koncentrirati se
na povezivanje primarne i prehrambene industrije – istaknuo
je doc. dr. sc. Krunoslav Karalić, pomoćnik ministrice
poljoprivrede iz Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu
proizvodnju i tržište.
Nakon pomoćnika ministrice poljoprivrede na konferenciji je
govorio gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić.
– Mi često ponavljamo da je Podravka jednako Koprivnica i
obratno. Velike iskorake na ovom području dugujemo prije svega
razvoju Podravke i Belupa, pa onda i svih drugih tvrtki koje su
nakon njih dolazile u Koprivnicu i Županiju. Lijepo je znati kao
se u ovoj krizi pojavilo i nešto novih OPG-ovaca, ali su
istodobno i građani i ova zemlja prepoznali koliko su nam važni
mali OPG-ovi, ali i Podravka. Ponosan sam kako je ovaj grad
odgovorio na ovu krizu i pokazao da imamo kapacitete odgovoriti
na svaku krizu koja nas snađe – istaknuo je gradonačelnik
Koprivnice, dodavši kako smatra da postoji još, posebice na
nacionalnoj razini, puno prostora za napredak:
– Moj osobni stav jest da hrvatska politika nije našla model kako
bi mantru da je prehrambena industrija strateška industrija
provela u djelo. Nismo znali iskoristiti sve ono što imamo i
nismo napravili iskorake koje smo kao zemlja trebali napraviti.
Ono što bih volio jest da si priznamo da u poljoprivredi imamo
veliki potencijal i da zaista i poljoprivreda i prehrambena
tehnologija budu strateška odrednice, ali ne samo deklarativno.
Potencijal je velik. Naše tvrtke znaju raditi taj postao, OPG-ovi
znaju pratiti trendove i biti konkurentni. No, kako bismo razvili
poljoprivredu kao stratešku granu, treba nam veliki nacionalni
konsenzus – dodao je gradonačelnik Koprivnice, naglasivši kako je
Grad Koprivnica od početka krize napravio niz mjera kako bi
pomogli privredi te da će u tome ustrajati i donositi nove mjere
sve dok bude potrebno.
Nakon gradonačelnika Koprivnice, Dalibor Kezele, direktor
sektora poljoprivrede Podravke, istaknuo je kako su se oni kao
tvrtka jako dobro snašli tijekom krize te je Podravka imala
porast prihoda u prvom kvartalu od čak 21 posto.
– Unutar 5 dana smo uspjeli se potpuno reorganizirati i posložiti
na rad na udaljenosti. Nama je za vrijeme krize zapravo inače
najintenzivnije doba godine. Pojačana proizvodnja je počela i te
brojke pokazuju da smo se dobro prilagodili. Iako su mjere
popustile, još se nismo u potpunosti vratili u urede, dobar dio
naših djelatnika još radi na daljinu. Nastojali smo ne smanjivati
broj radnika – imamo ukupno 450 radnika više nego krajem 2017.
godine. Moram pohvaliti naše radnike koji su zaista dali sve od
sebe. Osim toga, cijela industrija se grupirala, pokrenuli smo
projekte koji idu prema povećanju domaće proizvodnje.
Intenzivirali smo suradnju sa svim domaćim proizvođačima. Ovo bi
možda mogao biti novi zamah hrvatske poljoprivrede – naglasio je
Dalibor Kezele.
Iz tvrtke Calsberg javila se Tatjana Petričušić, specijalist
za komunikacije iz Carlsberga, objasnivši kako su se oni kao
tvrtka prilagodili na novonastalu situaciju:
– Kad je kriza počela svi su pohrlili u trgovine i kupovali
hranu, brašno i wc-papir. To je bilo u fokusu, a ne drugi
proizvodi. Osim toga, bilo je ovo teško razdoblje za naše
partnere kad su bili zatvoreni kafići. Sad je nešto bolje nakon
popuštanja mjera, ali ovo je neko novo normalno i trebat će
vremena da se ljudi vrate u potpunosti svojim starim navikama.
Koliko vremena, to nažalost nitko od nas ne zna. Svi se nadamo da
će to biti što prije, kao potrošači i kao proizvođači. No,
usprkos teškoj situaciji, mi nismo imali otpuštanja radnika niti
ćemo ih imati. Zaposlenici su pokazali veliko zajedništvo,
proizvodnja je radila cijelo vrijeme. Svi smo se suočili s nekim
izazovima koje nitko nije mogao predvidjeti – naglasila je
Tatjana Petričušić, dodavši kako su krenuli i u proizvodnju
dezinficijensa:
– Zbog velike potražnje smo se odlučili na taj korak. U Hrvatskoj
je bilo skupo nabaviti te proizvoda, a sami nismo mogli. Našli
smo dva partnera da bi na kraju dobili dezinficijens koji smo
donirali našim radnicima i njihovim obiteljima. Calsberg je
koprivnička tvrtka koliko god je i danska.
Danijel Radek, direktor LD Breweryja, potvrdio je da se njima
kriza dogodila u najgorem mogućem trenutku.
– Taman smo dogovorili distributere za Španjolsku i Italiju i
imali velike planove. No, imali smo web-site u pripremi pa smo to
prebacili u web-shop, iskoristili smo lokalnu dostavu, ali
dostigli smo samo 20 posto u odnosu na normalnu prodaju. Trudimo
se opstati. Čekamo informacije što će se s izvozom dogoditi, što
će biti sa sezonom. Sad samo u nekom status quo. U sestrinskoj
tvrtki imamo i ugostiteljstvo, tu sam čak i zadovoljan jer su se
ljudi brzo vratili. Ali to nije ni blizu kako je to bilo prije
krize i to ćemo još pričekati – istaknuo je Danijel Radek.
Mr. sc. Dijana Posavec iz nacionalnog centra “Centar dr. Rudolf
Steiner” istaknula je važnost biodinamičke proizvodnje hrane
u budućnosti.
– To je hrana koja ima znatno bolju kvalitetu od bilo koje hrane
proizvedene na drugi način. Stoga je i ova situacija za lokalne
proizvođače, ali ne bilo koje, bila povoljna jer su proizvođači
kvalitetne hrane sve prodali. Ponosni smo što smo upravo
proglašeni jednim od rijetkim svjetskih centara za edukaciju i
trening o biodinamičkoj proizvodnji. Centar je tu kao svjetionik
koji povezuje i proizvođače i potrošače. Mi smo nacionalni centar
i radimo u cijeloj Hrvatskoj – naglasila je mr. sc. Dijana
Posavec, dodavši:
– Također planiramo nekoliko zajedničkih projekata sa
Sveučilištem Sjever na kojima bi mogli i sa znanstvene strane
pratiti razlike u kvaliteti tla i proizvoda proizvedenih
biodinamičkim načinom proizvodnje u odnosu na ekološki i
konvencionalni.
Suzana Operman, viša stručna suradnica iz Hrvatske gospodarske
komore, Županijske komore Koprivnice, istaknula je kako su
najviše problema imali mali OPG-ovi, obiteljske tvrtke koje su se
teško prilagodile tako brzo novoj situaciji.
– Jedini lanac je bio putem prodaje na daljinu, web-prodaje i
jedan dio se uspio snaći, a neki ipak manje jer je prosječna dob
naših poljoprivrednika velika i teško im se prilagoditi. Tržnice
su se sada otvorile, i ugostiteljski objekti, ali to je sve na
puno manjoj razini nego prije krize. Kriza nam je možda trebala
biti i prije da se suočimo s našim problemima. Činjenica je da
Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane za svoje potrebe i to treba
napokon riješiti. Sad smo se okrenuli domaćim proizvodima,
hrvatski potrošači vjeruju svojim proizvodima pa je i tu prilika
da ovu krizu iskoristimo da i ti hrvatski proizvodi lakše dolaze
do hrvatskih potrošača – naglasila je Suzana Operman.
Na kraju se nazočnima obratio izv. prof. dr. sc. Bojan
Šarkanj, pročelnik Odjela za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta
Sjever, istaknuvši kako se Sveučilište Sjever odlično prilagodilo
izvedbi nastave na daljinu.
– Mi smo među najboljim sveučilištima u Republici Hrvatskoj što
se tiče prilagodbe, na određenim studijima potpuno, na drugim
djelomično. U studentskoj anketi, koju je ispunilo 35 posto
studenata, dobili smo solidnu četvorku, što je vrlo dobar
rezultat. Ovaj tjedan smo već krenuli i na kontaktnu nastavu na
studijima koji imaju laboratorijske vježbe jer ne možemo sve
odraditi online – naglasio je Šarkanj, dodajući da je upravo ova
situacija pokazala što nam u Hrvatskoj stvarno nedostaje.
– Sad vidimo da imamo dosta problema u samodostatnosti i
sirovinama koje nam trebaju. Ljudi će se odreći automobila,
putovanja, elektronike, ali za hranu ima novaca uvijek i zato
Podravka ima i povećane prihode dok drugi imaju gubitke. U
nedavnom istraživanju Nove TV, 60 posto građana je potvrdilo da
je Prehrambena tehnologija strateška industrija koju treba
razvijati. A za nove tehnologije treba nove tehnologije, a gdje
ih trebamo uzeti nego na Sveučilištu Sjever. Mi smo tijekom ove
dvije godine preuzeli primat za stručni studij –
najinteresantniji studij prehrambene tehnologije u Hrvatskoj. No,
je li do dovoljno – nije. Trebamo još tehnologa jer ne želimo
ostati gladni i žedni. Kako hranu proizvesti, preraditi, kako
osmisliti svoj proizvod, sve to uče studenti na studiju, a
Sveučilište Sjever nudi najkvalitetnije obrazovanje. Osim toga,
upravo smo otvorili novi suvremeni laboratorij s novom opremom pa
će studenti imati priliku naučiti koristiti najnovije tehnologije
tako da budu spremni na budućnost koja će imati veliku potražnju
za tehnolozima – zaključio je Šarkanj, dodavši da je ovo prva
konferencija koju Odjel za prehrambenu tehnologiju organizira,
ali ne i posljednja jer ih uskoro očekuju još
nekoliko.