Projektom Europske prijestolnice mladih (EPM) grad bi se zacrtao na karti kao poželjna i prihvatljiva europska destinacija za tisuće ljudi koji u Varaždin ne bi dolazili samo zbog Špancirfesta. Jednostavno, mnogi žele da grad živi i ostatak godine.
Grad Varaždin ove godine ima veliku priliku postati
Europska prijestolnica mladih za 2022.
godinu. Nakon što se varaždinska kandidatura prošle godine našla
u finalu, ovaj se put još ambicioznije pristupilo poslu. Iako se
2022. čini kao daleka budućnost, svi su svjesni da je potrebno
nešto poduzeti kako bi grad oživio jer Varaždin je grad u kojem
‘vladaju duhovi’.
Projektom Europske prijestolnice mladih (EPM) grad bi se zacrtao
na karti kao poželjna i prihvatljiva europska destinacija za
tisuće ljudi koji u Varaždin ne bi dolazili samo zbog
Špancirfesta. Jednostavno, mnogi žele da grad živi i ostatak
godine.
Glavni i odgovorni prema zahtjevnom projektu je koordinator
kandidature za EPM – Nino Preložnjak. Kako je
nastao koncept ‘grada duhova’, zašto ove godine imamo velike
šanse za pobjedu, koje se sve aktivnosti spremaju u gradu te tko
su ljudi koji stoje iza projekta, saznali smo u intervjuu s
koordinatorom kandidature.
Što je projekt Europske prijestolnice mladih i kako on
može pridonijeti Varaždinu i razvijanju života među
mladima?
Europska prijestolnica mladih je projekt koji pokušava obogatiti
ekonomski, društveni, politički i kulturni život grada. S njim se
dobiva međunarodna dimenzija gdje lokalno stanovništvo upoznaje i
dolazi u dodir s europskim idejama, u ovom slučaju idejama mladih
i za mlade.
Mi smo dosta saznali iz iskustva ekipe iz Novog
Sada (EPM 2019). Zanimalo nas je što to predstavlja
jednom gradu i kakve koristi imaju mladi ljudi. Rekli smo da ćemo
takav projekt predložiti Gradu Varaždinu jer dosta često se
događa da se na takav projekt prijave gradovi koji vide da
postoji potreba oživjeti grad, odnosno aktivirati mlade u tom
gradu.
Tko je sve u užoj organizaciji kandidature?
Od ove godine, za razliku od prošle, kandidaturu preuzima Udruga
mladih Varaždinski underground klub (V.U.K.). Javnim pozivom
V.U.K. preuzima cijelu kandidaturu i na taj smo način spustili
cijeli proces na razinu mladih.
U organizaciji je prisutno petnaestak do dvadesetak ljudi koji
redovno sudjeluju u organizaciji. Tu su redoviti Etelka
Kožar, Monika Melnjak, Tim
Hrvaćanin, Antonio Mohenski,
Jelena Brcković. Kao članovi VUK-a tu
su Zrinka Šajn i Bogdan Okreša
Đurić te Kaja Pavlinić, Fran
Ježić, Filip Cirkvenčić, Mateja
Medlobi i Lovro Lukavečki. Svoj
doprinos dali su još i ostali članovi V.U.K.-a, predstavnici
gradskog i županijskog Savjeta mladih. Naravno, redovito
konzultiramo krovni savez udruga mladih i za mlade – Mrežu mladih
Hrvatske, kao i ostale organizacije, institucije i stručnjake u
tom sektoru, te predstavnike ostalih europskih prijestolnica.
Kako Grad Varaždin pomaže u projektu
kandidature?
Grad Varaždin imao je puno veću ulogu u administrativnom dijelu
tijekom prve kandidature, pošto je tada kandidatura išla direktno
preko njih. Grad je i dalje formalni prijavitelj s obzirom na to
da je to gradski projekt. Grad i dalje pomaže s ljudskim
resursima i prijavom na određene projekte, većinom u slučajevima
kada Udruga mladih ne može biti prijavitelj.
Koji su ‘vanjski suradnici’, institucije s kojima
surađujete ili ste u kontaktu?
U kontaktu smo s mnogo institucija i organizacija koje su bila
potpora i prošloj kandidaturi. Mogu reći da surađujemo od lokalne
do međunarodne razine, a uključujemo udruge mladih i za mlade,
javne ustanove i institucije, privatni sektor, nevladina tijela,
sve ovisi o kojem se programskom pravcu radi.
Što se može napraviti u Varaždinu da grad ‘zaživi’ u
sljedećih dvije i pol godine kada bi potencijalno dobili
titulu?
To je dugoročniji proces koji ne bi stao 2022. godine. Potrebno
je prvo udariti temelje na kojima bi kasnije još više razvijali.
Takvom projektu treba pet do deset godina da se vide rezultati.
Djelomično znači da se implementiraju aktivnosti koje smo
zamislili u programu. Ako želimo aktivnije mlade i usaditi im
nove vrijednosti, to je svakako dugoročniji proces s
kojim počinjemo već ove godine.
11. ožujka znat ćete jeste li ušli u finale. Cilj vam je
uključiti što više mladih, a organizacijski ste stabilni.
Pojačano vam je umreživanje od lokalne do međunarodne razine.
Koliko je gradova prijavljeno za ovogodišnju kandidaturu i jesu
li već neki prije aplicirali za EPM?
Ove godine prijavljeno je 12 gradova. Od gradova koji su ove
godine još jednom prijavili kandidaturu tu je ruski
Kazan i mi. Mi smo prošle godine ušli u finale,
oni nisu.
Koji su vaši konkretni programi koji će biti provedeni do
kraja 2019. u Varaždinu?
Počinjemo u ožujku s konzultacijama građana u vezi prioriteta
predsjedavanja Republike Hrvatske Vijećem EU sljedeće godine. To
se radi u organizaciji s platformom CROSOL. Slijedi
Participativno budžetiranje unutar projekta ‘Svi smo mi
kultura!’, edukativne radionice čiji je nositelj Udruga VUK.
U ožujku će još biti ‘Baraka za dijalog’. Radi
se o strukturiranom dijalogu koji će poslužiti kao alat za
komunikaciju mladih i onih koji donose odluke u vezi prostora i
programa za mlade u Varaždinu.
Zatim u svibnju slijedi kampanja ‘Ovaj put
glasam’ koja će biti realizirana u obliku pub kvizova.
Mislimo da je to bolji oblik približavanja izbora za EU
parlament, a bitno je motivirati participaciju mladih ljudi u
politici. Na zadnjim izborima samo je 13 posto mladih ljudi iz RH
izašlo na izbore.
U lipnju je Fail Fest udruge VUK. Također, u
dogovorima smo s TZ Varaždina i Gradom kako bi stvorili novu zonu
na Špancirfestu – Kvart zona. Preko nje bi se
fokusirali na nezavisnu glazbenu scenu. Tada bi došli i
predstavnici prijestolnica, a počeli bi suradnju s festivalom
Graffiti na Gradele (op.a. jednim od najboljih
hrvatskih urbanih festivala koji se održava na Braču). Tako bi
došli umjetnici za grafite, a održale bi se i graffiti radionice
za mlade.
Pojačat će se i kampanja za EPM. Tražit ćemo volontere i
ambasadore, uključivati ljude u projekt. U sklopu VUK-a prijavili
smo projekte za zagovaranje građanskog odgoja, a bit će
obuhvaćeni Zagreb, Osijek i Varaždin. Između ostalog, u
partnerstvu s Youth Alliance prijavljen je međunarodni projekt za
razvijanje društvenog poduzetništva.
Video kandidature je prilično simboličan – Grad duhova –
što ste s njime htjeli prikazati?
Kampanja oko videa bila je jako zanimljiva mladima. Mi ne
skrivamo da je Varaždin grad duhova, uostalom, kao i dosta
gradova koji se prijave na ovakve projekte. Mislimo da je dobro
ići baš s takvom kampanjom koja bi mogla probuditi inat kod
mladih da se pokrenu i aktiviraju.
Grad duhova simbolizira pasivnost. Duhovi su neaktivnost, apatija
i populizam – negativni aspekti prisutni u hrvatskom društvu. Mi
se možemo boriti protiv duhova preko alata iz programa EPM.
Pokušavamo grad duhova pretvoriti u grad mladih.
I zato je potrebno da se svi uključe.