Poplave Drave bile su česte i u 20. stoljeću sve dok rijeka nije regulirana i sagrađena hidrocentrale Varaždin i Čakovec s jezerima.
10.6.1925. Umro je Adolf Jurinac, biolog,
znanstvenik, profesor i ravnatelj Varaždinske gimnazije.
Proučavao je riblji svijest u Dravi, Plitvici i Bednji, skupio
veliku zbirku leptira, bio je predsjednik ‘Obrambenog
povjerenstva protiv filoksere’. Dao je veliki doprinos suzbijanju
opake bolesti u varaždinbreškim vinogradima.
10.6.1828. Topljenje snijega u Alpama i dugotrajne kiše podigle
su vodostaj Drave kod Varaždina pa je došlo do najveće
poplave tijekom 19. stoljeća. Pod vodom su se našli
mnogi dijelovi Varaždina, bujice su odnosile drvene gospodarske
zgrade, ograde, uništile zalihe hrane i pića po podrumima,
otplavile usjeve s polja i povrće na vrtovima. Teško je oštećen
veliki drveni most preko Drave, uništeno je više mlinova po Dravi
i njenim rukavcima, u ulicama blizu rijeke uništene su 23 kuće.
Srećom, ljudskih žrtava nije bilo. Poplave Drave bile su česte i
u 20. stoljeću sve dok rijeka nije regulirana i sagrađena
hidrocentrale Varaždin i Čakovec s jezerima.
xxx
Grad Novi Marof nastao je uz dvorac kojeg je oko 1776. godine
sagradio grof Ljudevit Erdödy. Njegov otac, grof
Đuro Erdödy, već je ranije ispod sela Ključa uz rijeku Bednju
sagradio jednokatni dvorac, ali zbog čestih poplava i brojnih
komaraca, Erdödijevi su napustili tu građevinu i odlučili na
obližnjem brežuljku sagraditi svoj dom – Novi majur. Jednokatni
dvorac u obliku četverokuta sagrađen je u kasnobaroknom
klasicističkom stilu. Naselje Novi Marof uz dvorac u početku se
sporo razvijalo pa je 1857. godine ovdje živjelo samo 19
stanovnika. Do rasta je došlo 1886. godine kada je sagrađena
željeznička pruga Varaždin – Zagreb i Novi Marof postao središte
općine, kotarskog suda, oružničke postaje i pošte. Te je godine u
Novom Marofu bilo 13 kuća i 140 stanovnika. Godine 1926. u
Erdödijevom dvorcu otvoreno je Državno lječilište za plućne
bolesti. Naselje Novi Marof proglašeno je gradom 1997. godine.