HLK drži da će u mirovinu do lipnja 2025. otići 15 posto (2255) liječnika.
Hrvatski zdravstveni sustav do lipnja 2025. godine izgubit će
zbog umirovljenja i iseljavanja gotovo 2700 liječnika,
procjenjuje Hrvatska liječnička komora (HLK) na temelju podataka
iz Digitalnog atlasa hrvatskog liječništva, koji je HLK u
ponedjeljak predstavio javnosti, javlja
RTL.
Atlas je interaktivna baza podataka, koja prikazuje brojne
sociodemografske pokazatelje i aktualne podatke o liječništvu, te
je najopsežnija i najkompleksnija takva baza podataka o
liječnicima u Hrvatskoj.
Atlas kao temelj za planiranje ljudskih resursa
U hrvatskom zdravstvu trenutno radi 15.294 liječnika, od čega
14.094 u javnom zdravstvu. HLK drži da će u mirovinu do lipnja
2025. otići 15 posto (2255) liječnika, te procjenjuje da će u
isto vrijeme iseliti oko 420 liječnika.
Na temelju Digitalnog atlasa procjenjuje se i broj ulaska novih
liječnika u sustav – od 2015. prosječno je godišnje ulazilo 488
novih liječnika, a ako se takav trend nastavi do sredine 2025.
očekuje se ulazak nešto više od 2400 novih liječnika.
– Zbog duljine trajanja školovanja i specijalističkog
usavršavanja u zdravstvu je kadrovske potrebe nužno planirati za
razdoblje od 10 do 15 godina. Stoga će HLK bazu hrvatskog
liječništva učiniti dostupnom svim zainteresiranim državnim
tijelima, kako bi Atlas postao temelj za učinkovito planiranje
ljudskih resursa – istaknuo je predsjednik HLK-a
Krešimir Luetić.
Rast broja liječnika kontinuiran je u Europi i Hrvatskoj već
desetljećima, prije svega zbog produljenja životnog vijeka i sve
većeg broja građana starijih od 65 godina. Lani je Hrvatska imala
više od 800.000 stanovnika starijih od 65 godina, a procjene su
da će ih 2030. godine biti skoro milijun, naglašava HLK.
Drugi razlog za povećanje broja liječnika je sve veća složenost i
opseg zdravstvenih usluga i postupaka a, pored toga, u Hrvatskoj
nisu provedene reforme bolničkog sustava, primarne zdravstvene
zaštite i hitne medicinske pomoći.
Od ulaska u EU Hrvatsku je ukupno napustilo 874 liječnika, a
nakon nešto jačeg vala u prve dvije godine trend odlazaka se
stabilizirao na prosječno 125 godišnje.
Novi zabrinjavajući fenomen je eksponencijalni rast odlazaka
najmlađih liječnika, odmah nakon diplome – otišlo je najviše
specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivne
medicine, a zatim slijede psihijatri, ginekolozi, radiolozi,
internisti…
Nedostatak liječnika u primarnoj zdravstvenoj
zaštiti
Hrvatskoj u odnosu na planiranu mrežu HZZO-a trenutno nedostaje
204 obiteljskih liječnika, 75 pedijatara i 103 ginekologa u
primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ).
Imajući u vidu da su obiteljski liječnici prosječno 4 do 6 godina
stariji od bolničkih liječnika, a interes za specijalizaciju
obiteljske medicine nije velik, postavlja se pitanje kadrovske
održivosti takvog sustava, upozorava HLK.
Poseban problem PZZ-a su velike oscilacije u broju pacijenata po
liječniku – obiteljski liječnik prosječno ima 1643 pacijenta,
ginekolog 6643 pacijentica, a pedijatar 1416 djece.
Uzevši u obzir godišnji broj radnih sati može se zaključiti da
obiteljski liječnik ima prosječno tek jedan sat za svakog
pacijenta godišnje, ginekologa samo 15 minuta za svaku
pacijenticu, a pedijatar za svako dijete tek sat i 15 minuta,
upozorava voditelj projekta Digitalnog atlasa Ivan
Raguž.
Preopterećenost PZZ-a povećava pritisak na bolnice koji se
prelijeva na bolničke specijaliste, a oni su jedina kategorija
koja u zadnje tri godine bilježi negativan trend, što dodatno
otežava situaciju, naglašava Raguž.