Veću odgovornost pri upravljanju novcem pokazuju tinejdžeri koji dobivaju džeparac (njih 85%).
Hrvatska udruga banaka i Štedopis, Institut za financijsko
obrazovanje, po prvi su puta u Hrvatskoj proveli istraživanje o
financijskoj pismenosti tinejdžera koje pokazuje njihovo dobro
znanje i ponašanje, ali loše stavove prema novcu; 92% je
zabrinuto za svoju financijsku budućnost pa je pozitivno da ih
85% misli da trebaju učiti o novcu, piše
RTL.
Istraživanje je provedeno s učenicima u dobi od 13 do 19 godina,
na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1011 ispitanika, a
mjerene su tri osnovne kategorije financijske pismenosti:
financijsko znanje, financijsko ponašanje i stavovi prema novcu.
Istraživalo se i kakvi su njihovi financijski ciljevi i što ih
najviše brine u budućnosti, te kolika je financijska uključenost
tinejdžera. U istraživanju su sudjelovali učenici škola u kojima
je Štedopis provodio aktivnosti financijske pismenosti, te je ovo
istraživanje ujedno i evaluacija provedenih edukativnih programa
Štedopis u posljednje tri godine.
Rezultati istraživanja pokazuju da su tinejdžeri u uzorku
financijski pismeniji u odnosu na ostatak tinejdžerske populacije
u Hrvatskoj (istraživanje Organizacije za ekonomsku suradnju i
razvoj financijske pismenosti PISA 2012.),što potvrđuje da
financijska edukacija povećava razinu financijske pismenosti.
Financijsko ponašanje tinejdžera pokazuje da ih 71% štedi, te da
83% tinejdžera odluku o kupnji skupljih uređaja (mobitela,
računala) donosi na temelju provjerenih neovisnih informacija.
Najviše štede gimnazijalci (75%) oni u prvom razredu srednje
(77%) kojima je 15 godina (78%), iz sjeverne Hrvatske (75%) i iz
manjih mjesta do 3.000 stanovnika (73%).
Veću odgovornost pri upravljanju novcem pokazuju tinejdžeri koji
dobivaju džeparac (njih 85%), dok od onih koji ne dobivaju
džeparac, čak 36% ne zna s kojim iznosom novca mjesečno
raspolažu, odnosno koliko troše. Tinejdžeri najviše troše na
izlaske (62%) i hranu u školi (62%) ili pekarnici (50%); na
odjeću/obuću (40%), te kozmetiku (32%).
– Upravljanje novcem u tinejdžerskoj dobi je jako važno jer mladi
na taj način uče kako kvalitetnije upravljati novcem, stječu
ispravnije navike i odgovornije se ponašaju prema novcu
– izjavio je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge
banaka.
Odnos tinejdžera prema novcu pokazuje da ih znatan dio daje
prednost potrošnji pred štednjom pa se tako 65% ispitanih
slaže da novac postoji da bi se trošio. Među njima je većina iz
strukovnih škola (66%), drugih razreda (69%), iz Dalmacije (76%),
te onih od 19 godina (88%).
– Naši su nalazi istraživanja adolescenata usporedivi s
rezultatima istraživanja financijske pismenosti odraslih
hrvatskih građana koje je krajem 2019. proveo OECD. U tom su
istraživanju Hrvati pokazali relativno dobro financijsko znanje i
ponašanje, ali loš odnos prema novcu. To ukazuje na potrebu
daljnjih aktivnosti financijskog obrazovanja, ne samo mladih, već
svih građana – rekla je Marina Ralašić, predsjednica
Štedopisa.
Što ih brine i što bi željeli postići u
budućnosti
U prilog tome govori i rezultat da 92% svih ispitanika ima neke
brige u vezi sa svojom financijskom budućnosti. Tinejdžeri su
najzabrinutiji u vezi s troškovima samostalnog života (34%) i
pronalaskom dobro plaćena posla (26%). Brine ih i plaćanje
studija i drugih troškova vezanih uz to (14%), te nezaposlenost
ili gubitak posla (11%).
Osim ocjene financijske pismenosti po komponentama, istraživanje
je donijelo i ocjenu njihove financijske uključenosti. Polovica
tinejdžera (51%) ima otvoren račun u banci, a od toga se 33%
koristi se mobilnim bankarstvom. Tinejdžeri su relativno dobro
financijski uključeni, a najviše ih je iz sjeverne Hrvatske i
Dalmacije te gimnazijalaca.