Ti podaci upućuju na to da Hrvatska i dalje, unatoč svim proklamiranim mjerama, nastavlja 'izumirati', kaže poznati demograf, prof. dr. sc. Ivan Čipin...
S 36.135 živorođene djece i 51.794 umrle osobe, što daje minus od
15.659 stanovnika, u Hrvatskoj je i lani nastavljen trend
prirodnog pada stanovništva koji se kontinuirano bilježi od 2010.
godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za
statistiku (DZS) objavljeni u srijedu, pišu
24 sata.
Štoviše, lani se rodilo najmanje djece u posljednjih deset
godina. Ti podaci upućuju na to da Hrvatska i dalje, unatoč svim
proklamiranim mjerama, nastavlja ‘izumirati’, kaže poznati
demograf, prof. dr. sc. Ivan Čipin sa
zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Dodaje kako bi današnje žene, kad bismo htjeli preokrenuti trend
i doći do toga da se rađa više živih nego umrlih, trebale rađati
kao naše bake, dakle – ne ispod četvero djece.
– To je u današnje vrijeme nemoguće očekivati, dakle realno je
očekivati nastavak negativnog trenda. Dakle, jedini način da se
trendovi promijene su migracije, no i tu ne stojimo baš dobro.
Naime, ljudi odlaze u gospodarski razvijenije zemlje u kojima će
lakše ostvariti svoje ciljeve pa je pitanje tko će se useljavati
u Hrvatsku. Osim toga, ne uspijevamo zaustaviti iseljavanje –
kaže Čipin.
Glavni uzroci negativnih trendova sigurno su jednaki za sve –
činjenica da sve manje ljudi može računati na sigurno zaposlenje
i prihode s kojima može razmišljati o zasnivanju obitelji te
činjenica da nemamo dovoljno kvalitetnih mjera usmjerenih u
poticanje mladih obitelji. No puno toga ovisi i o tome o kojem je
području riječ, kaže sugovornik.
Tako u Izvješću DZS-a stoji kako je najmanji broj
živorođene djece na stotinu umrlih zabilježen u
Ličko-senjskoj županiji (42,4). Slijede
Sisačko-moslavačka (50,1) i
Karlovačka (50,9), dok
Dubrovačko-neretvanska (92,8),
Međimurska županija (92) i Grad
Zagreb (90,9) bilježe relativno bolje rezultate.
U ‘plusu’ Solin i Kaštela
Razlika između broja rođenih i umrlih u tim je županijama samo
nešto manja, odnosno svejedno su u minusu. Da se malo i našalimo
s crnom slikom o natalitetu Hrvatske. Ima gradova i općina koji
se ‘trude’.
Prema podacima o deset gradova i općina s najvećim
prirodnim prirastom (broj živorođenih u odnosu na broj
umrlih) u protekloj godini – koje su za nas izdvojili stručnjaci
DZS-a – veći broj rođenih nego umrlih imali su, primjerice,
Solin, Metković, Kaštela, Čakovec i Zaprešić,
dok su među takvim općinama Podstrana, Župa Dubrovačka i
Viškovo te nekoliko općina u Međimurskoj
županiji.
Druga strana medalje su gradovi s najvećim
minusom: Vukovar, Varaždin, Slavonski Brod,
Pula, Sisak, Karlovac, Split i Osijek, te općine
Kneževi Vinogradi, Brinje, Čepin, Drenovci, Đurđenovac,
Suhopolje, Erdut, Sunja i Dvor.
U ‘minusu’ čak i Zagreb
Među onima koji u brojčanom iznosu bilježe najveći
minus su gradovi koji posebno zabrinjavaju, kao što su
Rijeka i – Grad Zagreb, kaže Čipin. Prof. Čepin
kaže da pozitivan prirast i više rođenih nego umrlih uglavnom
imaju mjesta s mlađom populacijom.
Prof. Čepin objašnjava negativan trend u Zagrebu, unatoč tome što
se u glavnom gradu daje nagrada za svako dijete, subvencionira
vrtić i daje status majkama odgojiteljicama. Kaže, te su mjere
loše ciljane.
– Mjere najviše potiču obitelji na treće ili četvrto dijete, ali
treba poticati – prvo – kaže prof. Čepin. Rijeka ima problem
urbane sredine, gdje obrazovanije majke odgađaju majčinstvo zbog
karijere. Kad se odluče roditi, tad imaju problema zatrudnjeti.
Ovo su podaci o negativnom prirodnom prirastu po
županijama: Međimurska -99, Krapinsko-zagorska -690,
Varaždinska -791, Koprivničko-križevačka -538,
Virovitičko-podravska -512, Zagrebačka županija -735, Karlovačka
-900, Primorsko-goranska -1689, Istarska -822, Ličko-senjska
-499, Zadarska-395, Šibensko-kninska -652, Splitsko-dalmatinska
-856, Dubrovačko-neretvanska -92, Osječko-baranjska -1622,
Vukovarsko-srijemska -900, Brodsko-posavska -798,
Požeško-slavonska – 442, Sisačko-moslavačka -1218,
Bjelovarsko-bilogorska -606, Grad Zagreb -803.
Ukupno: -15.659
Napomena: Uz živorođene (36.296) i umrle (51.794) u
statistiku još ulaze i mrtvorođeni kojih je lani u Hrvatskoj bilo
161. Ukupan negativni prirodni prirast u 2019. za cijelu Hrvatsku
tako iznosi – 15.659.
Cijeli tekst pročitajte
ovdje.