Popis djelatnosti koje su ostale bez posla i zarade zbog odgađanja i otkazivanja svadbi je dug.
Iznajmljivači sala i vjenčanica, svirači, fotografi, frizeri,
kozmetičari, kuhari, konobari, slastičari, catering, uzgajivači
prasadi, janjadi, cvjećari, zlatarnice, trgovine odjeće i obuće,
trgovine svadbenog asortimana, vlasnici razglasa i drugi – samo
je dio onih koji su ostali bez posla i zarade zbog odgađanja i
otkazivanja svadbi uslijed pandemije koronavirusa.
Ulozi nisu mali, organizacija svatova je skupa, zahtjevna, pazi
se na svaki detalj. Računice govore da svatovi s do 300 gostiju
koštaju i do 150.000 kuna.
Blaženka Spajić, vlasnica đakovačkog hotela
Blaža, čija sala može primiti svatove do 350 osoba, za Glas
Slavonije kaže da im je otkazano deset svadbenih veselja.
‘Svi kažu da će ih imati kada se smiri situacija i zato što im ih
sada ne vrijedi organizirati, jer im otkazuju uzvanici’.
Izostanak svadbi bez angažmana već mjesecima ostavlja i
fotografe, za njih mrtva sezona traje još od korizme, a bojazan
je da će se produžiti i do nagodinu.
– Naš fah jako je pogođen ovom situacijom, jer smo mi praktično
sezonci, radimo od Uskrsa do listopada, plaće koje smo si
zaradili preko ljeta su nam za zimu – kaže đakovački
snimatelj Roko Gurdon.
U traženju rješenja on i kolege obratili su se Gradu i Udruženju
obrtnika:
‘Tražimo neko rješenje kako izdržati do idućega Uskrsa. Nas 60-70
posto snimatelja i fotografa, ne dođe li do nekog rješenja, morat
će zatvoriti tvrtke jer nam je posao potpuno opao, plivamo na
onome što nam država da, a sada je i to upitno’.
Procjenjuje da u Đakovu od angažmana na svadbama živi od 600 do
800 ljudi, plus članovi obitelji. Dodaje kako su neke lokalne
samouprave davale jednokratne iznose obrtnicima i do 5000 kuna.
Načelnik đakovačkog Stožera civilne zaštite Antun Galić kaže kako
sada svadbe, odnosno okupljanja u zatvorenom, mogu ići do 300
uzvanika, a na otvorenom do 500, s tim da u Vukovarsko-srijemskoj
županiji do 4. kolovoza vrijedi mjera da na svadbi može biti samo
najuža obitelj. Svadba od 300 uzvanika nije baš tako mala, no što
i to vrijedi kada gosti otkazuju dolazak.
Posla nema ni za cvjećare. Đakovačka cvjećarka Ružica Lulić kaže
kako od otvaranja radnje nakon prvog vala epidemije nije imala
uobičajeni angažman ni u jednim svatovima.
– Imala sam samo narudžbu za jedan vjenčani buket i kićenje
mladenačkog stola, što je gotovo ništa jer inače cvijećem kitimo
sale, kuću, djeveruše, automobile, dvorišta, ulaze i drugo Prihod
nam je pao 70 posto, samo idu buketi za rođendane, krštenja,
vijenci – kaže Lulić.
U problemu su i uzgajivači prasadi i janjadi, bez koje je
nezamisliva trpeza i u najmodernijim svatovima.
– Sve naše projekcije s početka godine pale su u vodu. Uzimanje
prasaca i janjadi za svadbe i druga veselja značajan je ventil
kojim se rješavamo tog dijela stoke, no od Uskrsa to je stalni
problem. Mesom opskrbljujem više sala za svatove, no znaju
smanjiti narudžbe u zadnji čas i do 40 posto – kaže
svinjogojac Goran Jančo.
U srpnju i kolovozu đakovački frizeri živjeli su upravo od
svadbi, no sada su rokovnici za narudžbe prazni.
– U ova dva mjeseca inače živimo od svatova, jer svi bojenja i
šišanja u tom vremenu ostavljaju za poslije dolaska s mora. No,
svatova sada nema i promet nam je opao i do 50 posto zbog
otkazivanja frizura za mladenke i svatove uopće”, kaže
voditeljica đakovačke Sekcije frizera Martina Barić. Dodaje,
frizure za svadbe rezerviraju se kao i sale. “Bilo je sve
rezervirano do siječnja, a sada imamo narudžbe samo za dva
vikenda – 18. srpnja imala sam rezervacije frizura za svadbu koja
je prvotno trebala imati 600 ljudi, pa je broj pao na 300, a onda
je otkazalo još 80 gostiju iz Zagreba, rekavši da se zbog korone
boje doći – kaže Barić.
U širem smislu i svadbena veselja dio su industrije zabave koja
je među najpogođenijima koronakrizom. U HGK-u ističu da je ta
industrija od početka krize pogođena padom prihoda od 70 do 100
posto, zavisno od djelatnosti koju tvrtka obavlja.