Među prvih pet zemlja u koje su se lani najviše iseljavali hrvatski državljani su i Srbija i BiH.
Hrvatska postaje useljenička zemlja iz koje iseljavanje hrvatskih
državljana ne jenjava posljednjih godina, a raste broj doseljenih
stranaca prije svega zbog potreba tržišta rada, javlja RTL.
Lani se iz Hrvatske, prema podacima Državnog zavoda za
statistiku, iselilo 40.148 ljudi, među kojima je bilo
32.453 hrvatskih državljana (80,8 posto) te 7.667 stranaca.
Istodobno, lani smo imali rekordan broj doseljenika, njih 37.726,
među kojima je bilo 27.834 stranaca (73,8 posto) i samo 9882
hrvatska državljanina (26,2 posto).
Usporedbe radi, od 2013. do 2016. u Hrvatsku se u prosjeku
doseljavalo desetak tisuća ljudi godišnje i hrvatskih državljana
i stranaca, a prvi veći skok doseljenika imali smo 2018. kada nam
se doselilo 26.000 ljudi i među njima 66 posto stranaca, piše
Večernji list.
Očito je da zasad nema ništa od povratka novih hrvatskih
iseljenika u domovinu, niti je iseljavanje hrvatskih državljana
zaustavljeno, a kako se toliki odlazak mladih ljudi ne može
nadoknaditi, hrvatsko tržište rada manjak ljudi nadoknađuje zasad
prije svega useljavanjem iz susjednih zemalja.
Najveći broj odseljenih iz Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39
godina, čak njih 44,3 posto. Najviše hrvatskih državljana
iseljava se i dalje u Njemačku u koju je lani otišla skoro
polovica iseljenika, njih 19.094 (48 posto), a od zemalja EU
hrvatskim državljanima je nakon Njemačke najprivlačnija Austrija
u koju je otišlo gotovo 3.000 ljudi, dok se u Irsku iselilo,
prema DZS-u, 1340 hrvatskih državljana.
Među prvih pet zemlja u koje su se lani najviše iseljavali
hrvatski državljani su i Srbija i BiH u koje je otišlo 1672,
odnosno 1229 naših državljana. No, daleko više iz susjednih
zemlja imamo doseljenika nego odseljenih pa je tako lani gotovo
trećina doseljenika (31,9 posto) bila iz BiH, iz koje se doselilo
ukupno 12.040 ljudi, a među njima 9620 stranaca (Bošnjaka i Srba)
i 2420 hrvatskih državljana.
Hrvatska je godinama demografske rupe pokrivala useljavanjem
Hrvata iz BiH, ali njih je sve manje u toj zemlji, a usto i oni
odlaze u Njemačku. Nakon BiH najviše stranaca doselilo se u
Hrvatsku iz Srbije, njih 4.079, a iz te zemlje imali smo i 720
doseljenih hrvatskih državljana. Državljani Kosova su na trećem
mjestu po useljavanju u Hrvatsku jer ih se lani doselilo 3.525, a
na visoko četvrto mjesto izbili su doseljenici iz Azije s među
kojima je bilo 2.987 stranaca i 123 hrvatska državljanina.
Slijede potom Makedonci (1.459) i Ukrajinci kojih se lani
doselilo 1055.
Iz DZS-a navode da je u ukupnom broju doseljenih i odseljenih
znatan udio stranaca u okviru godišnjih kvota dozvola za
zapošljavanje stranaca jer je ukupna godišnja kvota za 2019. na
kraju postavljena na 70.100 radnih dozvola, a, usporedbe radi,
2018. je iznosila 38.769 dozvola.
Prema spolnoj strukturi, čak 77,3 posto doseljenih su muškarci,
koji čine većinu i u ukupnom broju odseljenih s 57,8 posto.
Najviše doseljenika iz inozemstva, njih petina (20,3 posto)
doselili su u Zagreb, zatim njih 11,7 posto u
Splitsko-dalmatinsku županiju. Iz Zagreba je bilo i najviše
odseljenih u inozemstvo, njih 18,1 posto, zatim slijede
Osječko-baranjska županija (7,6 posto) i Zagrebačka županija (7,3
posto).
Pao je i broj odseljenih u Irsku. Prije dvije godine u tu je
državu otišlo 2.051 osoba, pretprošle godine čak 2.876, a lani je
u Irsku otišlo 1.340 hrvatskih državljana. Inače, najviše
odseljenih imali smo 2017. kada se iz Hrvatske, prema DZS-u,
iselilo 47.352 ljudi, dok smo 2018. imali 39.515 iseljenih.
Kad je riječ o unutarnjoj migraciji, u Hrvatskoj je lani mjesto
stanovanja promijenilo 71.790 osoba. Najveći broj preseljenih
unutar Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina (46,9 posto).
Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva (razlika
između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te
ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imao je
Zagreb s 3.697 osoba, dok su najveći negativan saldo ukupne
migracije imale Osječko-baranjska (-2.557) i Vukovarsko-srijemska
županija (-2.105).
Očekivano više doseljenih iz inozemstva nego odseljenih u
inozemstvo imali su Zagreb, Splitsko-dalmatinska županija,
Istarska, Zadarska, Dubrovačko-neretvanska i Primorsko-goranska
županija. Od ukupno 9.882 doseljenih hrvatskih državljana,
najviše ih je iz Njemačke – 3.528.