Hrvatice ipak ranije odlaze od Hrvata vršnjaka iz svojih obiteljskih domova.
U 2019. godini udio mladih u dobi od 25 do 34 godine koji žive s
roditeljima kretao se u državama članicama EU-a od manje od 10
posto u Danskoj (četiri posto), Finskoj (4,8 posto) i Švedskoj
(5,7 posto), na više od polovice u Slovačkoj (56,4 posto u
2018.), Grčkoj (57,8 posto) i Hrvatskoj (62 posto), pokazuju
najnoviji podaci Eurostata, javlja
RTL.
Na odlazak iz roditeljskog domaćinstva često utječu jesu li mladi
u vezi s partnerom ili studiraju, njihova razina financijske
(ne)ovisnosti, uvjeti na tržištu rada, pristupačnost smještaja,
ali i kulturne posebnosti.
U prosjeku mladi su prošle godine napustili roditeljsko
domaćinstvo u dobi od 26,2 godine. Međutim, ta se dob značajno
razlikovala u državama članicama Europske unije.
Mladi su prilično rano odlazili iz obiteljskog doma u tri
sjeverne države članice – Švedskoj (17,8 godina), Danskoj (21,1
godina) i Finskoj (21,8 godina), kao i Luksemburgu (20,1 godina).
Mladi su također napustili dom prije 25. godine u Estoniji (22,2
godine), Francuskoj (23,6 godina) te Njemačkoj i Nizozemskoj (u
obje zemlje s 23,7 godina).
U Hrvatskoj i Slovačkoj ostali su najduže u roditeljskom
domaćinstvu. U prosjeku su napustili dom u dobi od 31,8 godina,
odnosno 30,9 godina. Mladi odrasli u Italiji (30,1 godina),
Bugarskoj (30,0 godina), Malti (29,9 godina), Španjolskoj (29,5
godina), Portugalu (29,0 godina) i Grčkoj (28,9 godina) također
su dulje ostali s roditeljima u domu.
U gotovo svim državama članicama Unije mlade žene su često
napuštale roditeljsko domaćinstvo ranije nego muškarci. Izuzetak
je bio Luksemburg (20,3 godine za žene, u usporedbi s 20 godina
za muškarce).
Najveće razlike između spolova zabilježene su u Rumunjskoj (25,7
godina za žene u usporedbi s 30,3 za muškarce), Bugarskoj (27,6
prema 32,1), Hrvatskoj (29,9 prema 33,6), Latviji (24,8 prema
28,1), Mađarskoj (25,8 prema 28.5) i Slovačkoj (29.6 prema 32.1).