U knjizi je objavljeno 674 recepata prikupljenih u Varaždinu, Hrvatskoj i na području Austro-Ugarske monarhije.
14.8.1397. Kralj Sigmund Luksemburški poveljom
je darovao varaždinsku tvrđavu Hermanu Drugom Celjskom koji ga je
spasio da ne padne u tursko zarobljeništvo u bitci kod Nikopolja.
Herman Drugi Celjski za usluge učinjene Luksemburgovcima dobio je
i Međimurje, naslov slavonskog bana te titule grof celjski i
zagorski, ban dalmatinski, hrvatski i slavonski. Moćna velikaška
obitelj Celjski imala je varaždinski Stari grad u svojem posjedu
do smrti Ulriha Celjskog 1463. godine kada kralj Matija Korvin
starogradsku tvrđu Varaždin daruje Janu Vitovcu.
Godine 1882. u Varaždinu je tiskana jedna od prvih hrvatskih
kulinarskih knjiga – ‘Hrvatska kuharica ili pouka kako se
gotove svakovrstna jela’. U knjizi je objavljeno
674 recepata prikupljenih u Varaždinu, Hrvatskoj i na
području Austro-Ugarske monarhije, mnoga od tih starih jela danas
su nestala ili postala prava rijetkost. Tako su se u drugoj
polovici 19. stoljeća na varaždinskom jelovniku redovno
nalazili potočni rakovi, žabe, grlice, divlji golubovi,
puževi, konjetina te jela od hajdine koja se uzgajala na
kućanskim poljima. Nekoć su domaćice pripremale raznovrsne domaće
juhe: prežganu juhu, krušnu, juhu iz repe, ječmenu, vinsku,
bažuljevu juhu, juhu od hajdinskih žganaca i druge. Pored
recepata u ‘Hrvatskoj kuharici’, tiskanoj u Štiflerovoj tiskari,
nalaze se savjeti o držanju suđa, namirnica, izgledu kuhinje kao
i upute mladim domaćicama.