Rođen je u selu Repnu u Hrvatskom zagorju, školovao se u Zagrebu gdje je diplomirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu.
19.8.1773. Na sjednici varaždinskog gradskog magistrata
razmatrala se mogućnost otvaranja novog groblja u gradu obzirom
da su dotadašnja uz crkve postala prenapučena. Katolici su
pokapani kod crkve svetog Florijana, franjevačke i kapucinske
crkve, župne crkve svetog Nikole i u njoj, kod crkve svetog Vida
i u blizini kapelica svetog Roka te Fabijana i Sebastijana.
Nekatolici su sahranjivani na “groblju krivovjernih” koje je bilo
na mjestu današnje Miškinine ulice i željezničke pruge. Na novoj,
današnjoj lokaciji groblja počelo se pokapati vjerojatno već
1773. godine od kada je nađen jedan spomenik. Stalne sahrane
počele su tek 1780. godine. Današnji izgled varaždinskog groblja
začet je 1905. godine kada je za upravitelja došao Herman Haller.
Zahvaljujući njemu, koji je počeo sadnjom čempresa, tuja i
uređenjem parkovnih površina, groblje u Varaždinu postalo je
kulturna vrijednost europskog značaja.
19.8.1934. U Bartolovcu kraj Varaždina rođen je Slavko
Jagačić – Slavik, slikar. Nakon učiteljske škole
diplomirao je likovnu umjetnost na Višoj pedagoškoj školi u
Čakovcu, radio je kao nastavnik u osnovnim školama u Gornjoj
Konjščini, Kućan Marofu i Biškupcu. Bio je 1957. godine među
utemeljiteljima i tajnik Udruženja amatera likovnih umjetnosti
sjeverne Hrvatske, sudionik brojnih kolektivnih izložbi
slikara amatera. Prvu samostalnu izložbu imao je u Varaždinu
1962. godine, izlagao je samostalno u Zagrebu, Mariboru,
Puli, Karlovcu, Čakovcu, Beču, Studgarttu, Kölnu, Frankfurtu na
Majni. Dobio je brojna priznanja i nagrađen je na izložbi
mediteranskih slikara u Napulju. Autor je knjižica «Varaždinsko
groblje» i «Vodič starom jezgrom Varaždina». Slavko Jagačić umro
je u Varaždinu 8.studenoga 1995. godine.
19.8.2006. U Varaždinu je u 68. godini života umro
prvi varaždinski biskup monsinjor Marko
Culej. Rođen je u selu Repnu u Hrvatskom zagorju,
školovao se u Zagrebu gdje je diplomirao na Katoličkom
bogoslovnom fakultetu. Za svećenika je zaređen 1964.godine. Radio
je u Samoboru, Desiniću, a u Zagrebu je bio vicerektor
Bogoslovnog sjemeništa. Za biskupa je imenovan 1992. godine.
Obavljao je odgovorne dužnosti u Hrvatskoj biskupskoj
konferenciji – bio je predsjednik Odbora za sredstva
javnog priopćavanja i Komisije ‘Justicia et Paks’. Kada je 1997.
godine utemeljena Varaždinska biskupija papa Ivan Pavao Drugi
imenovao je monsinjora Marka Culeja za prvog
varaždinskog biskupa. Tu svetu dužnost biskup Marko Culej uzorito
je obnašao do smrti.
19.8.2011. U 76. godini života u Varaždinu je 19. kolovoza 2011.
godine umro profesor Ninoslav Birola, propagator
tehničke kulture. Predavao je matematiku, fiziku i tehnički
odgoj, bio je direktor varaždinske Pete osnovne škole. Utemeljio
je učeničke kino klubova ‘Radost’ i ‘Polet’ u osnovnim
školama i klub ’32’ u srednjoškolskom centru. Kao
majstor fotografije izlagao je svoje radove na izložbama i
objavljivao u novinama. Ninoslav Birolla obavljao je brojne
dužnosti među ostalima bio je predsjednik Konferencije
Narodne tehnike Zajednice općina Varaždin i za svoj rad dobio je
mnoga priznanja i najvišu državnu nagradu za tehničku
kulturu – ‘Faust Vrančić’.