Nastavnici će morati na testiranje samo ako imaju simptome, pet minuta kraći školski sat u Zagrebu...
Formirana radna skupina za razradu i predlaganje mjera za
početak pedagoške, školske i akademske godine,
koja broji 23 člana, uključujući stručnjake Hrvatskog zavoda za
javno zdravstvo, kliničke psihologe, predstavnike sindikata,
predstavnike svih ravnatelja škola i obrazovnih agencija, održala
je tri tjedna prije početka nastave, u Ministarstvu
obrazovanja svoj prvi radni sastanak.
Svi su jasni – ključna intencija jest da djeca 7. rujna krenu u
škole. Iako je riječ tek o prvom sastanku, a konačne upute bit će
gotove i javnosti objavljene 31. kolovoza, već
sada su definirane osnovne mjere za djecu u vrtićima i učenike
razredne nastave kao i studente.
Radnoj skupini još uvijek nedostaju konkretne i definirane mjere
za učenike od petog do osmog razreda osnovnih škola kao i za
učenike svih srednjih škola.
Što kad učenik oboli
– Identificirani su brojni problemi, odnosno specifičnosti
pojedinih škola u Hrvatskoj, a radna skupina mora naći nekoliko
varijanti mjera kako bi bile jednako učinkovite u svim školskim
ustanovama u Hrvatskoj. Polazišna točka ministarstva jest da
djeca 7. rujna kreću u škole. U radnu skupinu uključili smo
brojne stručnjake, kompetentne u različitim područjima, koji i
sami mogu reći koliko je kompleksno vratiti djecu na jesen u
škole – kazao je ministar obrazovanja Radovan
Fuchs.
Naglasio je da je ključni problem proboj virusa u škole, ali i da
od radne skupine i cjelokupnog sustava očekuje prije svega brzu
dijagnostiku. Drugim riječima, potencijalno oboljeli učenik
rezultate testiranja ne bi trebao niti smio dugo čekati kako bi
škola znala kako postupiti sa svim ostalima koji su bili u
kontaktu sa zaraženim učenikom ili pak nastavnikom.
Prema jednom od scenarija u takvom potencijalnom slučaju razred u
kojem se pojavi oboljeli učenik išao bi u samoizolaciju, a u tih
četrnaest dana samoizolacije nastavu bez odgode nastavljaju
pratiti online. Tu je ključan Carnet sa svojom tehničkom podrškom
koji ima i resurse i sposobnosti izoliranom razredu omogućiti
praćenje nastave online, ali po rasporedu tog razreda.
Već sada je poznato da najmlađi, uključujući i djecu vrtićke dobi
te učenike do četvrtog razreda osnovnih škola, prilikom dolaska u
obrazovnu ustanovu neće biti obvezni nositi maske. Obveze
njihovih učitelja, učiteljica i odgajatelja u samom razredu bit
će redovito provjetravanje prostorija i briga da se učenici za
vrijeme odmora pretjerano ne zadržavaju s drugim skupinama djece
kako bi potencijalnu opasnost zaraze sveli na minimum, kao i
briga o redovitoj higijeni ruku.
Uz to će odgajateljice u vrtiću kao i do sada morati redovito
voditi brigu o čestoj dezinfekciji igračaka i prostora u kojem
borave djeca.
Radna skupina u svome timu ima i predstavnike osnivača škola koji
su bespogovorno dužni osigurati sve higijenske potrepštine za
svaku ustanovu pojedinačno.
Roditelji će također imati jasne upute – ako i budu dolazili
u obrazovne ustanove, oni će morati obavezno nositi maske, no
vrlo vjerojatno će im u konačnoj verziji biti savjetovano da što
manje ulaze u školske zgrade.
– Djeca do četvrtog razreda osnovne škole neće nositi maske. To
je dob u kojoj je jednostavno nemoguće pravilno nositi masku, a
ako se ona pravilno ne nosi i nema smisla. Za razliku od
najmlađih, studenti će biti obvezni nositi maske. Sada nam
predstoji dogovoriti mjere za učenike predmetne nastave i
srednjoškolce. Oni se u danu susreću s više različitih
nastavnika, dio srednjoškolaca ima i praktičnu nastavu i za to
nam je potrebno više vremena – kazala je Ivana Pavić
Šimetin, predstavnica Hrvatskog zavoda za javno
zdravstvo.
Da je odlazak u škole za djecu i više nego potreban, kazala je
Tanja Sever, klinička psihologinja koja
sudjeluje u radu Povjerenstva.
– U jesen ne ulazimo bez informacija kako su djeca podnijela
izolaciju. Oblik rada tijekom kojeg su oni bili zatvoreni
pokazuje da su mnogi od njih imali poteškoće, vjerujem da će se s
vremenom dio narušenog mentalnog zdravlja još više pokazati,
stoga je važno da idu u školu. Važno je znati da su učenici
srednjih škola više izloženi kontaktima, ali isto tako upravo ta
djeca u sebi imaju u sebi najviše nemira i najviše trebaju
socijalizaciju, stoga trebaju odlaziti na nastavu – kazala je
Sever.
Ono što je također već sada poznato jest da neće biti masovnih
testiranja zaposlenika obrazovnih institucija na koronavirus, jer
kako je kazala Pavić Šimetin iz Hrvatskog zavoda za javno
zdravstvo, testiranje na koronavirus ne provodi se po profesiji
nego po pojavi simptoma, odnosno na temelju epidemioloških
razloga. I
Gripu od korone razlikovat će pedijatri
– Nije svaka škola u svakom gradu jednaka – zaključio je ministar
obrazovanja. Time se vodeći, već sada je jasno da će 16 osnovnih
i 10 srednjih zagrebačkih škola čije su zgrade stradale u potresu
iduće školske godine imati skraćeni školski sat – umjesto 45
trajat će 40 minuta kako bi se dobilo na vremenu za potrebnu
temeljitu dezinfekciju škola između dviju smjena. Tu je izmjenu
od Ministarstva obrazovanja tražio Ured za obrazovanje Grada
Zagreba.
Jasno je i to da će učenici koji putuju u škole javnim gradskih
prijevozom ili pak organiziranim školskim autobusima također za
vrijeme putovanja morati nositi maske. To pravilo podliježe
odluci o ponašanju u javnom prijevozu.
Na pitanje što će biti s najmlađima, osobito u vrtićima budući da
se tamo viroze brzo šire, te kako će se na jesen razlikovati
gripa od koronavirusa, članovi Posebnog povjerenstva kažu da će
tu razliku utvrđivati pedijatri, odnosno obiteljski liječnici, a
po rezultatima će postupati odgojne i obrazovne ustanove u kojima
borave djeca.
O testiranju odlučuje struka. U ovom slučaju pedijatri i
liječnici obiteljske medicine određivat će kada netko mora
pristupiti testiranju na koronavirus, poručili su članovi
Hrvatskog javnog zdravstva koji su uključeni u rad stručnog
povjerenstva.