Ukupni depoziti porasli su 9,1 posto prema lanjskom lipnju.
Ukupni depoziti kod poslovnih banaka krajem lipnja iznosili su
316,3 milijarde kuna te su porasli i na mjesečnoj i na godišnjoj
razini, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne
banke (HNB), javlja
RTL.
U odnosu na svibanj porasli su za 1,2 milijarde kuna ili 0,4
posto, a prema lanjskom lipnju veći su za 26,3 milijarde kuna ili
9,1 posto što predstavlja nastavak pozitivnog trenda prisutnog od
kraja 2011. godine, ističu analitičari Raiffeisen banke (RBA) u
komentaru podataka središnje banke.
Nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta ukupnih depozita, koji
obuhvaćaju depozitni novac, štedne i oročene depozite, prije
svega je rezultat rasta depozitnog novca, koji uključuje novčana
sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih
institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje
se za novčana sredstva u platnom prometu, piše Poslovni dnevnik.
Naime, uz mjesečnu stopu rasta od tri posto, depozitni novac
krajem lipnja iznosio je 116,3 milijarde kuna, što je u ukupnim
depozitima udio od 36,8 posto. Pri tome su nastavljene
dvoznamenkaste godišnje stope rasta depozitnog novca, uz manja
odstupanja. Godišnja stopa je u lipnju iznosila 20,7 posto, a
depozitni novac je u apsolutnim iznosima na kraju lipnja ove, u
odnosu na kraj lipnja prošle godine, porastao za 19,9 milijardi
kuna.
Analitičari RBA smatraju da su ta kretanja rezultat okruženja
niskih kamatnih stopa na oročenu štednju, pri čemu postoji
tendencija da se u uvjetima nesklonosti ulaganja u druge oblike
financijske imovine, višak raspoloživog dohotka postepeno
preusmjerava u najlikvidnije oblike depozita.
Ukupni štedni i oročeni depoziti u stranoj i u domaćoj valuti
zabilježili su pad na mjesečnoj razini od 2,2 milijarde kuna ili
1,1 posto, dok su u lipnju nastavili rasti na godišnjoj razini,
za 6,3 milijarde kuna ili 3,2 posto, pa su tako krajem lipnja
iznosili 200 milijardi kuna.
Više od 80 posto štednih i oročenih depozita ili iznos od 169,9
milijardi kuna krajem lipnja, su valutni, i to uglavnom u eurima,
a tu štednju većinom generira stanovništvo. Naime, kao i
prethodnih mjeseci i godina, više od 80 posto štednje u inozemnim
valutama odnosi se na kućanstva.
Analitičari RBA kažu da bi izgledna mogućnost smanjenja budućeg
raspoloživog dohotka građana i poteškoće u realnom sektoru, mogle
usporiti rast ukupnih depozita kod banaka:
‘Ipak i dalje očekujemo najsnažniji rast kod depozitnog novca
zbog nastavka okruženja niskih kamatnih stopa, visoke sklonosti
držanja likvidnih sredstava i nesklonosti ulaganju u ostalu
financijsku imovinu’.