Vijesti / Društvo

VŽ KALENDAR

NA DANAŠNJI DAN 1889. godine održana je prva glavna skupština Društva za poljepšavanje Varaždina

NA DANAŠNJI DAN 1889. godine održana je prva glavna skupština Društva za poljepšavanje Varaždina
Arhiva

Za predsjednika je izabran odvjetnik Pavao Ćepolo i već prve godine pokrenute su brojne akcije.

27.2.1889. Održana je prva glavna skupština Društva za poljepšavanje Varaždina. Za predsjednika je izabran odvjetnik Pavao Ćepolo i već prve godine pokrenute su brojne akcije. Zasađen je drvored divljih kestena u Ludbreškoj ulici, današnjoj Ulici Petra Krešimira IV., preko livada napravljen je šetališni put prema Dravi, dogovoreno je da se popravi put od Graberja prema groblju. Od gradskog poglavarstva Društvo je zatražilo da se naprave klupe i stolovi za tržnicu kako se živežne namirnice ne bi držale na zemlji. Tržnica je klupama i stolovima opremljena 1891. godine. Članovi Društva za poljepšavanje Varaždina uredili su šumarak Dubravu kod Turčina koja je bila i vlasništvu grada, na 11 jutara stvoren je lijepi perivoj kuda su vikendom Varaždinci dolazili na izlete. S lijeve strane ulaza u Stari grad 1895. godine napravljeno je prvo gradsko dječje igralište. Stalno se vodila briga da u Kolodvorskoj, Dravskoj i drugim ulicama budu klupe za odmor i da Gradsko šetalište bude uredno i privlačno šetačima.

Udruživanje majstora pojedinih zanimanja u cehovske organizacije u srednjovjekovnom Varaždinu susrećemo u 16. stoljeću kada dobivaju svoja cehovska pravila koja im određuju način života i rada. Prva Pravila odobrena su 1557. godine obrtnicima u cehu brijača, ranarnika i kupalištara. Ta pravila su prepisana od istovrsnog ceha brijača, ranarnika i kupalištara iz Požuna - Bratislave, a iste godine 1557. godine varaždinski krznari prepisuju pravila svojih kolega iz Graza. Dvije godine kasnije u Varaždinu se spominju tri ceha: krojački ceh, postolarski ceh i zajednički ceh majstora sedlara, uzdara, kopljara, lučara, štitara i krznara. Godine 1561. pravila dobivaju i članovi tkalačkog ceha u kojem je bilo sedam majstora. Kasnije su utemeljeni cehovi ostalih obrtnika. Cehovska pravila odobravao je gradski sudac a onda bi ih slali u dvorsku kancelariju da ih potvrdi kralj. Prema usvojenim pravilima morali su se ponašati svi pripadnici ceha - majstori, pomoćnici, šegrti - i u slučaju kršenja odredbi, kazne su se uplaćivale u cehovsku blagajnu iz koje se financirao rad ceha.

Najnovije

Reci što misliš!

Najgledaniji video