Kroz proteklo jedno stoljeće zabilježeno je da je najviša temperatura zraka u Varaždinu bila u srpnju 1952. godine kada je živa u termometru dosegla plus 37,4 stupnjeva Celzijevih.
23.9.1951. Kraj prve varaždinske sportske dvorane, Gradske
gombaone, sagrađene 1896. godine, otvoreno je 1951. godine
novouređeno srednjoškolsko igralište. Prema nacrtima poznatog
varaždinskog sportaša i trenera Dragana Grimsa
uređena su atletska borilišta – atletska staza, jame s
pijeskom za skok uvis i dalj, bacalište kugle te nogometno,
rukometno i košarkaško igralište. Na srednjoškolskom igralištu,
koje je služilo za nastavu fizičkog odgoja gimnazijalaca,
održavana su natjecanja u nizu sportskih grana.
Početak Prvog svjetskog rata 1914. godine već u
rujnu zahvatio je Varaždin jer je u grad dopremljen veliki broj
ranjenika. Zgrada gimnazija pretvorena je u bolnicu u kojoj je
smješteno 400 ranjenih vojnika, topnička vojarna također je
preuređena za prijam ranjenika. Transporti stradalih vojnika s
bojišta stizali su vlakovima na varaždinski kolodvor gdje su ih
dočekivale Varaždinke, dobrovoljne bolničarke. Među stradalim na
ratištima bili su i mnogi Varaždinci. Zbog rata željeznički
promet prema Zagrebu i Čakovcu odvijao se isključivo za potrebe
vojnih postrojbi dok je za građanstvo bio namijenjen samo jedan
vlak dnevno prema Zagrebu. U rat, koji je Austro – Ugarska
objavila Srbiji, bili su mobilizirani svi varaždinski muškarci,
vojni obveznici, u starosti do 42 godine.
Meteorologija, koja prati, proučava i bilježi vremenske promjene,
kao znanost pojavila se u 19. stoljeću i zbog toga iz
prošlosti ne postoje znanstveni podaci o vremenskim pojavama. U
Varaždinu je prvi meteorološki stup nedaleko ulaza u gradski
parki postavljen 1911. godine. Kroz proteklo jedno stoljeće
zabilježeno je da je najviša temperatura zraka u Varaždinu
bila u srpnju 1952. godine kada je živa u termometru dosegla plus
37,4 stupnjeva Celzijevih. Najniža temperatura u gradu od minus
28 stupnjeva Celzija zabilježena je u veljači 1966. godine.