Najveći indeks - 8,46 od mogućih 9 - ima Kanada, dok najmanji indeks (1,46), odnosno najmanje prihvaćanje migranata postoji u Sjevernoj Makedoniji.
Svijet postaje sve manje tolerantan prema migrantima, pokazuje
istraživanje Gallupa objavljeno u srijedu, a Hrvatska je, prema
tom istraživanja, četvrta na listi zemalja u 2019. koje najmanje
prihvaćaju migrante, dok je Sjeverna Makedonija prva, javlja RTL.
Gallup je 2016., nakon migrantske krize koja je pogodila Europsku
uniju, osmislio Indeks prihvaćanja migranata, temeljen na
stavovima o življenju migranata o ispitanikovoj zemlji, tome
kakav je stav ispitanika prema mogućnosti da mu migrant postane
susjed i da oženi člana njegove obitelji.
Gallup je postavio ta tri pitanja u 140 zemalja 2016., a 2017. je
u istraživanje uključeno dodatnih pet zemalja sa 140 tisuća
ispitanih metodom intervjua.
Kanada najtolerantnija
Najveći indeks – 8,46 od mogućih 9 – ima Kanada, dok najmanji
indeks (1,46), odnosno najmanje prihvaćanje migranata postoji u
Sjevernoj Makedoniji.
Iza Sjeverne Makedonije, po neprihvaćanju migranata je Mađarska,
pa Srbija, dok je na četvrtom mjestu Hrvatska, čiji je indeks
1,81. Potom slijede Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Latvija,
Tajland, Slovačka i Turska.
Prije godinu dana Hrvatska bila 10., sada je
4.
U prethodnom Gallupovom istraživanju indeks Hrvatske bio je 2,39
te je Hrvatska bila deseta po neprihvaćanju migranata, a Sjeverna
Makedonija i tada je bila na prvom mjestu.
Nakon Kanade najtolerantniji su prema migrantima Islanđani,
Novozelanđani, Australci, stanovnici Sierra Leonea te građani
SAD-a.
Od europskih zemalja među najtolerantnijima su Švedska (osmo
mjesto) i Irska (deseto mjesto).
Najveće promjene prema neprihvaćanju zabilježene su u Peruu,
Ekvadoru i Kolumbiji, nakon što je u te zemlje došlo puno
Venezuelanaca koji bježe od ekonomske katastrofe u zemlji.
Bosna i Hercegovina, u kojoj se isto trenutno nalazi velik broj
bliskoistočnih migranata, također je zabilježila veliki pad
sklonosti prihvaćanju migranata, odnosno dvanaesta je na popisu
zemalja s najoštrijim trendom prema neprihvaćanju migranata.
Globalno je indeks pao s 5,34 u 2016. na 5,21 u 2019., što je
ponajviše potaknuto spomenutim promjenama u odnosu prema
migrantima u latinoameričkim zemljama.
Europska unija u srijedu će predstaviti plan promjene postojećeg
sustava prihvata migranata, po kojemu bi članice imale pravnu
obvezu prihvatiti određeni udio migranata, čemu se protive zemlje
Višegradske skupine (Poljska, Češka, Mađarska i Slovačka).