Učenici gimnazije priredili su izložbu radova na kojoj su izloženi i originalni dokumenti iz povijesti gimnazije i Varaždina.
3.10.1907. Predstavom Smetanine ‘Prodane nevjeste’ u
varaždinskom kazalištu počelo je radom Hrvatsko kazalište za
provinciju. ‘Dramatsko društvo’ u Varaždinu izdalo je tom
prigodom proglas u kojem izražava zadovoljstvo što je nakon
višegodišnjeg nastojanja kazalište za provinciju ustrojeno i da
će ga voditi ‘Hrvatsko dramatsko društvo’ iz Osijeka.
Novoutemeljeno kazalište u Varaždinu je izvelo niz predstava:
‘Nervozne žene’, ‘Neprijatelj puka’, ‘Gospodin Alfons’, ‘Vesela
udovica’ i mnoge druge.
3.10.1552. Turska vojska predvođena Ulama pašom podrla je do
Biškupca u neposrednoj blizini Varaždina s namjerom da osvoji
grad. Pored Varaždinaca grad je branio Nikola Zrinski sa 700
konjanika i dan kasnije, 4. listopada napao je logor Ulama paše.
U bitci kod Biškupca Turci su doživjeli teški poraz pa su se
povukli prema Vinici. Kod sela Marčana u sukobu s hrvatskom
vojskom poginuo je Džafer-beg, sin Ulama paše.
3. i 4.10.1936. Brojnim svečanostima 3. i 4.listopada 1936.
godine obilježeno je tristo godina postojanja varaždinske
gimnazije, koju su 1636. godine utemeljili isusovci. Prigodom
jubileja, jedne od najstarijih hrvatskih gimnazija, u Varaždinu
je održan kongres jugoslavenskog profesorskog društva uz
nazočnost 300 delegata, tiskan je posebni profesorski
‘Glasnik’ s temom ‘Varaždin i Hrvatsko Zagorje’, otkrivene
su spomen ploče na zgradama stare i nove zgrade gimnazije, izašla
je spomenica ‘Varaždinska gimnazija 1636-1936’ koju je
uredio povjesničar Krešimir Filić i opremio
slikar Ladislav Kralj Međimurec. Učenici
gimnazije priredili su izložbu radova na kojoj su izloženi i
originalni dokumenti iz povijesti gimnazije i Varaždina, održani
su susreti negdašnjih učenika i profesora, koncerti gimnazijskog
pjevačkog zbora te velika svečana povorka ulicama grada.
Listopad 1965.
Početkom listopada 1965. godine Drava je ponovno zaprijetila
poplavom. Poučen iskustvom iz četiri prethodna naleta Drave, Štab
za obranu od elementarnih nepogoda i poplava reagirao je
efikasno. Osim dvadesetak članova Općinskog štaba, bio je sazvan
i stručni štab, sastavljen od varaždinskih inženjera i
građevinskih tehničara. Odmah su i alarmirane već ranije osnovane
radne brigade po selima i zaseocima uz Dravu. Ovaj put nije bilo
pitanje što će Drava uništiti već je odlučno postavljeno da Drava
ne smije izaći iz korita na područjima na kojima je odlučeno da
se brani. Na ugrožena mjesta poslije sastanka stručnog štaba
izašle su ekipe i radne jedinice civilne zaštite. Na radilišta su
stigli kamioni i mehanizacija. Iskustvo koje je bilo stečeno u
proteklim poplavama ovaj je put bilo obilno korišteno.