Prvo je izučio fotografski zanat i kraće vrijeme radio u tome zvanju. Kasnije je završio školu za bolničare u Zagrebu.
6.10.1901. U Varaždinu je rođena Otilija Kaderžavek –
Petroni, glazbenica, pedagog. U rodnom gradu završila je
pučku i višu djevojačku školu, studirala je i diplomirala na
Hrvatskom državnom konzervatoriju u Zagrebu. Povratkom u Varaždin
nastupala je na koncertima i podučavala klavir i teoriju. Od
1936.godine radila je na varaždinskoj glazbenoj školi do
umirovljenja 1955.godine. Među njenim đacima bili su kasnije
poznati dirigent Teodor Romanić,
Krešimir Paskutini, Vladimir
Ščedrov.
6.10.1890. Puštena je u promet željeznička pruga Varaždin –
Golubovec u cijeloj dužini od 33,8 kilometara s pobočnom prugom
od Očure do Svetog Jakoba. Gradnja pruge trajala je četiri godine
a koncesiju je imalo ‘Društvo Varaždinsko – Golubovačke vicinalne
željeznice’. Nažalost, nije došlo do ostvarenja ideje da se ova
pruga poveže sa prugom Zabok-Krapina.
6.10.2019. Umro je u Novom Marofu Franjo
Klopotan, slikar. Rođen je 16.9.1930. godine u Presečnom
kraj Novog Marofa. Prvo je izučio fotografski zanat i kraće
vrijeme radio u tome zvanju. Kasnije je završio školu za
bolničare u Zagrebu. Slikarstvom se bavio od 1959. godine. Prvu
samostalnu izložbu imao je 1963. u Zagrebu. Radio je kao
restaurator u muzeju u Hamburgu u Njemačkoj. Iz Hamburga je
djelovao diljem Europe: samostalno je izlagao u gotovo svim
europskim kulturnim centrima. Zastupao je Saveznu Republiku
Njemačku na Svjetskoj izložbi naive godine 1973. u Bratislavi i
Oslu. Njegove se slike nalaze u najpoznatijim galerijama Europe i
Amerike, a u Muzeju lijepih umjetnosti u Hamburgu izloženo mu
je čak sedam djela. Vratio se u Hrvatsku godine 1970.
i nastanio u rodnom Presečnom sve do svoje smrti.
Sve do druge polovice 20.stoljeća, kada je počelo uvođenje
vodovodne mreže, u Varaždinu su se građani vodom snabdijevali iz
zdenaca. Podzemne vode bile su visoke, tri do četiri metra ispod
površine zemlje, i bunari su postojali na svim dvorištima. Na
gradskim ulicama i trgovima uređeni su javni bunari, među njima
zdenac na današnjem Stančićevom trgu, kraj negdašnje kovačnice
obitelji Erdödy, dok je stari bunar na Glavnom trgu, Korzu,
zatrpan početkom 20. stoljeća. Jedan od najstarijih bunara
koji su sačuvani nalazi se u dvorištu varaždinskog Starog grada.
Listopad 1966.
U Dječjem tjednu 1966. godine najviše priredbi upriličio je
Općinski odbor društava Naša djeca u Varaždinu. U sportskim
natjecanjima sudjelovalo je 375 pionira i pionirki koji su
nastupili pred više od tri tisuće svojih vršnjaka. U varaždinskom
kazalištu održana je u čast Dječjeg tjedna premijerna predstava
‘Strašila’ Daneta Georgijevskog koju su pored članova
dramskog ansambla Kazališta izveli i pioniri i pionirke, članovi
pionirske kazališne grupe, učenici varaždinskih osnovnih škola.
Pet izvedbi ‘Strašila’ gledalo je oko 2200 mladih
gledatelja.