Pripadnicima romske zajednice tijekom epidemije problem predstavlja učenje na daljinu.
Osobe koje žive u siromaštvu često nemaju adekvatne uvjete
stanovanja, što im može biti prepreka u zaštiti zdravlja i
pridržavanju epidemioloških preporuka, a u posebnom riziku su
stariji, beskućnici, Romi i stanovnici ruralnih područja,
istaknuto je u online raspravi održanoj u utorak.
– Ova epidemija promijenila je način na koji radimo, provodimo
slobodno vrijeme, kako se brinemo jedni o drugima i sigurno je
kod mnogih potaknula strahove. Istovremeno je pokazala koliko smo
povezani, koliko ovisimo jedni o drugima i koliko je podrška
najranjivijima važna – istaknula je pučka pravobraniteljica
Lora Vidović u raspravi ‘Utjecaj koronavirusa na
najranjivije – Kako zaštititi socijalna prava?’.
Podršku najranjivijima Hrvatska, kao Ustavom određena socijalna
država, dužna je i obavezna pružiti svojim građanima kroz
socijalno osjetljive i učinkovite sektorske politike, dodala je.
To ne uključuje samo politike sustava socijalne skrbi, već i
politike rada i zapošljavanja, stanovanja, zdravstva,
obrazovanja, suzbijanja diskriminacije i regionalnog razvoja, a
te politike moraju biti međusobno i povezane.
Mreža pružatelja socijalnih usluga nedovoljno je razvijena u
Hrvatskoj zbog čega mnogi korisnici nemaju dostupne socijalne
usluge, upozorila je Vidović, a problem su i niska socijalna
davanja te velik broj ljudi koji u Hrvatskoj žive u riziku od
siromaštva, najčešće osobe starije životne dobi.
Pandemija najviše pogodila korisnike sustava socijalne
skrbi
– Svjesni smo da je učinak pandemije najviše pogodio korisnike
sustava socijalne skrbi – istaknula je državna tajnica u
Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne
politike Marija Pletikosa.
Rizici od siromaštva su sve veći, kao i potrebe građana koji do
sada nisu bili korisnici sustava jer se suočavaju s
nezaposlenošću, obiteljskim stresom zbog zatvorenosti u kući,
gubitka zdravlja, izolacije, predrasuda i nedostatka resursa za
prevladavanje takvih izazova i nepovoljnog položaja, dodala je.
Pandemija pokazuje ozbiljne posljedice zdravstvene, socijalne i
ekonomske nejednakosti kakve doživljava velik broj ljudi u našim
zajednicama.
Nastojeći odgovoriti na pojačane potrebe, pored redovitih
sredstava za isplatu naknade iz sustava socijalne skrbi, vlada je
osigurala i dodatna sredstva za potencijalno nove korisnike
zajamčene minimalne naknade, jednokratne naknade, ali i sredstva
za oporavak, izvijestila je Pletikosa.
S ciljem daljnje zaštite starijih osoba i osoba iz drugih
ranjivih skupina, koji su prepoznati kao zdravstveno
najugroženiji ovom epidemijom, osnovano je međuresorno
savjetodavno i stručno tijelo.
Epidemija loše utjecala na kvalitetu života
Rasprava se održala u povodu Međunarodnog dana borbe protiv
siromaštva, 17. listopada, a ujedno je i prva u nizu online
raspara ‘Kava za ljudska prava’ koje organizira Ured pučke
pravobraniteljice. Okupili su se brojni stručnjaci i predstavnici
organizacija civilnog društva koji su govorili o problemima s
kojima se susreću na terenu.
Tako je Olja Družić Ljubotina iz Studijskog
centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu navela da je
epidemija loše utjecala na kvalitetu života osoba s invaliditetom
kojima je otežan pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama, a
problem im predstavlja i socijalna distanca jer često ovise o
pomoći drugih na svakodnevnoj bazi.
Navela je da su žene na prvoj liniji obrane, jer veliku većinu
zdravstvene i socijalne radne snage čine radnice u trgovinama,
školama, domovima za starije, bolnicama, a više su i izložene i
nasilju u obitelji koje je poraslo u epidemiji.
Smatra da na potrebe ranjivih skupina treba odgovoriti s ciljanim
mjerama, da bi se socijalne usluge i prava trebale ciljano
proširiti na najrizičnije skupine. Potrebno je i ulagati u
njihovu zaštitu, a ne raditi uštede na njima, dodala je Družić
Ljubotina, podsjetivši na prošlu ekonomsku krizu kada su kresana
prava najranjivijima što je dovelo do još veće socijalne
nejednakosti.
Problemi raznih ranjivih skupina
Sudionici rasprave naveli su i probleme drugih ranjivih skupina.
Tako pripadnicima romske zajednice tijekom epidemije problem
predstavlja učenje na daljinu jer neka djeca nemaju adekvatne
uvjete i uređaje za praćenje online nastave, a roditelji djeci ne
mogu pružiti dovoljnu podršku u praćenju obrazovnog materijala.
Beskućnici su posebno ranjiva skupina jer objedinjuju više
ranjivih skupina – starije osobe, osobe lošeg zdravstvenog i
mentalnog zdravlja, dugotrajno nezaposleni, osobe s
invaliditetom, ali i s poteškoćama ovisnosti. Na početku
epidemije organizacije koje se bave beskućništvom bile su
prepuštene same sebi, a suočile su se i s problemom nedostatka
prostora za samoizolaciju i nemogućnošću testiranja, upozorila je
Đordana Barbarić iz udruge Most.
U problemu su i stanovnici ruralnih područja od kojih neki nemaju
struju, vodu pa ni grijanje ili ceste.
Iako radnici sami po sebi nisu ranjiva skupina, Sunčica
Brnardić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH)
istaknula je da je pandemija dovela određenu razinu neizvjesnosti
i potencijalan gubitak radnih mjesta zbog velikog broja ugovora
na određeno. Također, SSSH želi potaknuti sindikalno
organiziranje radnika jer je epidemija pokazala drastičnu razliku
u mogućnosti zaštite prava radnika koji su sindikalno osigurani i
onih koji su ostavljeni ‘na milost i nemilost’ poslodavca.