'Vještice, a s njima i rituali, simbolika, obredi i ostale pojavnosti, prate ljudski rod takoreći kroz cijeli njegov tijek postojanja.'
Poznati novinar Kristijan Petrović održat će u
četvrtak, 29. listopada, s početkom u 19 sati, u Kulturnom centru
Palach u Rijeci predavanje pod nazivom ‘Nečastive
– s povijesnim prikazom vještica od antike do danas’.
– Kada nam netko danas spomene vješticu, vrlo će nam se brzo u
glavi stvoriti slika stare, krezube žene, kukastog nosa,
pokrivenog bradavicama, kako se zamotana u crninu i šiljastim
šeširom suludo hihoće, mješajući u svom crnom kotlu napitak koji
će već nekome nanijeti zlo. Imaginarij je to kojem su pripomogle
bajke i pripovijesti braće Grimm, ali svakako i Disneyevi
animirani filmovi koji su odigrali veliku ulogu u stvaranju
‘društveno prihvatljive’ slike ovog bića.
Još u početcima čovječanstva spominje se kao ona koja je podizala
mrtve, otkrivala skrivene tajne, liječila ili ubijala. Njoj su se
obraćali oni koji su izgubili svaku nadu, bolesni i prognani, ali
i oni koji su tražili ljubav, osvetu ili lijek za svoju bolest.
Bez obzira što je bila cijenjena, nje su se i bojali jer se
kretala između svjetova živih i mrtvih, bila je dio prirode, a
opet ste ju mogli sresti na tržnici. O njoj su pisali Rimljani,
Grci, a srednjovjekovni svećenici imali su pune ruke posla pišući
o njenoj zloći i nedaćama koje stvara i radi iz čiste zabave.
Vještice, a s njima i rituali, simbolika, obredi i ostale
pojavnosti, prate ljudski rod takoreći kroz cijeli njegov tijek
postojanja, i to ne samo u mitovima, legendama i bajkama, već i
kao jedna od najmračnijih epizoda u povijesti, kao što je bilo
razdoblje inkvizicije, odnosno crkveni progoni u prošlosti. No i
nakon završetka povijesne histerije i progona, vještica ne
prestaje buditi pažnju, ne odustaje, prisutna je i dalje među
nama budeći maštu i vraćajući nas u neka davna vremena.
Zanimanje za vještice ne prestaje ni u novije doba, čemu je dokaz
neopoganska religija wicca, s rastućim brojem sljedbenika u
cijelome svijetu Hecata, Kirka, vještica iz Endora, Alice
Kyteler, Catherine LaVoisin, Morgana la Fay, Darvulia, Baba Jaga,
Marie Laveau, Barbara Celjska, Perchta – samo su neka od imena
fiktivnih, ali i povijesnih žena koje su bilo kroz sistem
vjerovanja, propagandu, urbane mitove i legende stekle taj toliko
prezren epitet.
Epitet one koja u društvu svoga crnog mačka još uvijek u nekoj
straćari usred mračne šume, miješa svoj otrov u crnome kotlu,
spremajući se na novo zlo – stoji u najavi.