U prvi stupanj upisalo se oko 60 studenata.
24.10.1968. U Varaždinu je umro Ivan Kolander,
povjesničar, lingvist, profesor varaždinske gimnazije. Rođen je u
Bedenici 1884. godine, gimnaziju je maturirao u Varaždinu,
klasičnu filologiju diplomirao je na zagrebačkom sveučilištu. Od
1913. godine u varaždinskoj gimnaziji predaje latinski, grčki,
hrvatski i njemački jezik ali i druge predmete
– psihologiju, logiku, matematiku. Svoje enciklopedijsko
znanje koristi za proučavanje povijesti Varaždina te pošte u
Hrvatskoj. Sredio je obiteljski arhiv Ivana Kukuljevića
Sakcinskog i obitelji Bedeković, prevodio s njemačkog i latinskog
jezika.
24.10.1965. Nakon što su varaždinski planinari dobili novi
planinarski dom na Ravnoj gori, postavljena je piramida,
vidikovac do novog planinarskog doma i piramide na ravnog gori
četiri godine kasnije, 1969. godine uređena je i u promet puštena
1530 metara duga cesta.
Listopad 1977.
U zgradi Više geotehničke škole u Varaždinu krajem listopada je
otvoren prvi stupanj fakulteta građevinskih znanosti Zagreb, čime
je ujedno označen i početak nastave. Svečanost je otvorio mr
Josip Baksa, predsjednik Privredne komore, naglasivši veliko
značenje otvaranja ove mogućnosti za građevinare i građevinarstvo
Varaždinske regije. U prvi stupanj upisalo se oko 60 studenata,
koji su mogli nastaviti studij i na drugom stupnju, bez
diferencijalnog ispita. Tako je u Varaždinu u stvari otvoren i
drugi fakultet.
Kada je 1886. godine okončana gradnja Zagorske željeznice od
Varaždina do Zagreba, dovršena je i zgrada varaždinskog kolodvora
koja se ubrzo pokazala premalom za promet od oko 300 putnika
dnevno. Zgrada je imala četiri sobice u prizemlju i dvije
na prvom katu, čekaonice su bile male, u prostoriji od 25
četvornih metara kupovale vozne karte i predavala prtljaga. Stoga
su Varaždinci već 1890. godine od Ministarstva za javne radove
tražili da podigne novu kolodvorsku zgradu. Do gradnje nove
zgrade nije došlo nego se prišlo proširenju
postojeće. Radovi su izvođeni prema nacrtima
varaždinskog arhitekte i graditelja Valenta
Morandinija i dovršeni 1908. godine. Kolodvor je
proširenjem dobio sa svake strane jednokatne zgrade, natkriti
peron i udobne čekaonice. Izgled od prije stotinu godina sačuvan
je do danas.