Bio je predsjednik upravnog odbora Matice Hrvatske u Varaždinu.
30.10.1909. Rođen je Božidar Vančik, lingvista,
esperantista, pjesnik, kulturni djelatnik enciklopedijskog
znanja, pravnik. Bio je predsjednik upravnog odbora Matice
Hrvatske u Varaždinu, predsjednik narodnog sveučilišta, urednik
esperantskih listova i jedan od najznačajnijih pjesnika na
esperantu čiji su stihovi ušli u svjetske antologije. Božidar
Vančik dao je izuzetan doprinos proučavanju hrvatskog jezika a
svoja lingvistička istraživanja objavljivao je u časopisu ‘Bilten
interstena’ i u ‘Hrvatskom književnom listu’ rubrici
‘Jezična zrna’. Otkrivajući razlike između hrvatskog i srpskog
književnog jezika pronašao je da se, citiramo : ‘…razlike sastoje
od oko 10000 riječi, od oko 85 glasovnih zakona i preko 200
pravila tvorbe riječi i od stanovitog broja sintakse, deklinacije
i konjugacije…’ Božidar Vančik umro je
1970.godine.
30.10.1979. U Galeriji slika Varaždin otvorena je izložba dječjih
likovnih radova. Tu zanimljivu izložbu organizirala je
Varaždinska industrija svile, konfekcije i kišobrana u povodu
50-te godišnjice svojega postojanja. U Galeriji slika bili su
izloženi najbolji radovi učenika osnovnih škola s područja
varaždinske općine. Veliki broj posjetitelja se sa
zadovoljstvom upoznao s maštovitošću i početcima likovnog
stvaralaštva mladih.
30.10.1985. U Galeriji slika otvorena je izložba ‘Ženski
kostim 19. stoljeća’. Namjena ove izložbe bila je prikazati
razvoj odijevanja pripadnica građanskih i djelomice plemićkih
slojeva prošlog stoljeća na primjercima iz muzejskog fundusa.
Prezentirana odjeća, predmeti modnog pribora i raznih dodataka
koji su bili u uporabi ondašnjih dana, dopunjeni su ženskim
portretima sa starih fotografija izvađenih iz već požutjelih
albuma. Pomalo ukočeni likovi što su promatrali s fotografija,
svečano odjeveni i urešeni ponekim modnim detaljem ili simbolom
svog društvenog statusa svojom dokumentarnošću bili su sjajna
dopuna u prikazu pojedinog modnog trenutka ili detalja.
Na javnim prostorima u Varaždinu nalazi se nekoliko umjetničkih
skulptura od kojih je najpoznatiji brončani kip Grgura Ninskog na
Franjevačkom trgu, djelo slavnog kipara Ivana Meštrovića. Na
ulazu u središnji varaždinski park, koji nosi ime svjetski
najpoznatijeg slaviste Varaždinca Vatroslava Jagića, postavljena
je 1938. godine povodom 100-obljetnice njegovog rođenja –
Jagićeva skulptura od bronce, rad slovenskog kipara Janeza Vajsa.
U parku je 1900. godine otkrivena skulptura kraljice Jelisave, u
atentatu ubijene supruge kralja i cara Franje Josipa, i
park je po njoj dobio ime Jelisavino šetalište. Kasnije je
skulptura Jelisave uklonjena i ime parku promijenjeno. Jelisavinu
skulpturu izradio je hrvatski kipar Ivan Rendić.