Prema tom prijedlogu, koji je u javnoj raspravi od 2. do 16. studenoga, postotak državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2021. godini iznosi 0,3 posto. Tako maksimalan iznos poticaja koji stambeni štediša može ostvariti u idućoj godini za uplatu stambene štednje od 5.000 kuna iznosi 15 kuna.
Građanima koji u idućoj godini uplate 5.000 kuna stambene štednje
država će dati 15 kuna poticaja, proizlazi iz prijedloga odluke o
iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju
prikupljenu u 2021. godini koji je Ministarstvo financija u
ponedjeljak uputilo u javnu raspravu.
Prema tom prijedlogu, koji je u javnoj raspravi od 2. do 16.
studenoga, postotak državnih poticajnih sredstava za stambenu
štednju prikupljenu u 2021. godini iznosi 0,3 posto. Tako
maksimalan iznos poticaja koji stambeni štediša može ostvariti u
idućoj godini za uplatu stambene štednje od 5.000 kuna iznosi 15
kuna. To je, inače, 20 kuna manje od maksimalnog iznosa
poticajnih državnih sredstava koji se za uplatu stambene štednje
može dobiti u ovoj godini.
Naime, za 2020. godinu postotak državnih poticajnih sredstava
iznosi 0,7 posto pa se za iznos uplate od 5.000 kuna može dobiti
najviše 35 kuna. Država poticajna sredstva daje stambenom
štediši samo u jednoj stambenoj štedionici, i to za uplate
stambene štednje do maksimalnih 5.000 kuna u jednoj godini te sam
iznos poticaja ovisi o iznosu koji je građanin uplatio tijekom
godine.
Iznos državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju uplaćenu
u ovoj godini bit će isplaćen iz državnog proračuna za 2021.
godinu, dok će za uplate u 2021. godini biti isplaćen iz državnog
proračuna za 2022. godinu.
Inače, temeljem Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju
stambene štednje Vlada svake godine donosi odluku o iznosu
državnih poticajnih sredstava. Naime, 2015. godine uveden je
promjenjivi postotak državnih poticajnih sredstava, a formula se
temelji na prosječnim kamatnim stopama na oročene depozite
građana, uz korektivni faktor koji predstavlja nužnu prilagodbu
na dužu ročnost. Od uvođenja te formule iznos državnih poticaja
za stambenu štednju, s obzirom i na pad kamatnih stopa, iz godine
u godinu je manji.
Naime, državna poticajna sredstva za iduću godinu iznosit će 0,3
posto, što na iznos štednje od 5.000 kuna iznosi već spomenutih
15 kuna, dok je to za ovu godinu 0,7 posto ili 35 kuna, a za
2019. iznosio je 1,2 posto odnosno 60 kuna.
Za uplatu stambene štednje u 2018. stambeni štediša dobivao je
poticaj od 1,8 posto što je bio maksimalni iznos od 90 kuna, a za
2017. iznosio je 3,3 posto odnosno 165 kuna. Za uplatu stambene
štednje u 2016. štediša od države dobio poticaj od 4,1 posto ili
maksimalni iznos od 205 kuna, a za 2015. godinu 4,9 posto, pa su
građani mogli dobiti poticaj u maksimalnom iznosu od 245 kuna.
Sustav stambene štednje u Hrvatskoj je uveden od 1998. godine, a
najprije je visina državnih poticajnih sredstava bila određena
kao fiksni postotak, koji se postupno smanjivao – na početku je
iznosio najviše 1.250 kuna godišnje, potom 750 kuna, a zatim 500
kuna, No, 2014. godine su poticaji bili ukinuti i za uplate
stambene štednje u toj godini nisu ni isplaćeni, da bi godinu
kasnije, 2015. bio uveden promjenjivi postotak.