Riječ je o obveznoj provjeri prethodne osuđivanosti osoba koje dolaze u kontakt s djecom u svim područjima u kojima se organiziraju aktivnosti s djecom.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat
Dragičević pozvala je na donošenje posebnog propisa
kojim bi se regulirala zaštita djece od seksualnog zlostavljanja
i iskorištavanja.
Riječ je o obveznoj provjeri prethodne osuđivanosti osoba koje
dolaze u kontakt s djecom u svim područjima u kojima se
organiziraju aktivnosti s djecom, a preporuku za donošenje
posebnog propisa pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević
uputila je predsjedniku Vlade i Ministarstvu pravosuđa uoči
Europskog dana zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i
iskorištavanja, 18. studenoga.
Taj se dan obilježava s ciljem podizanja svijesti o važnosti
prijavljivanja saznanja ili sumnji na seksualno zlostavljanje
djece i kontinuiranog provođenja preventivnih programa
osnaživanja djece u samozaštitnom ponašanju i prijavljivanju
nasilja.
Pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević
istaknula je da je prethodna osuđivanost za određena kaznena
djela propisana kao zapreka za obavljanje poslova u pojedinim
područjima, poput odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi,
udomiteljstva, sporta, volonterstva i dr., ali i upozorila da
postoje pravne praznine koje omogućuju da osuđeni počinitelji
seksualnih delikata i dalje dolaze u kontakt s djecom.
Također, dodala je, postoje područja u kojima uopće nisu
regulirane zapreke ni potreba prethodne provjere u Kaznenoj
evidenciji, primjerice, rad udruga čiji su korisnici djeca. U tom
smislu, navela je, neregulirano područje su i različite usluge za
djecu, poput organizirane igre i čuvanja djece, sportskih i
glazbenih igraonica, poduke za djecu, dječjih kampova i sl., koje
također ne podliježu provjeri prethodne osuđivanosti osoba koje
na taj način dolaze u kontakt s djecom. Roditelji čija djeca
koriste takve usluge to uglavnom ne znaju te im povjeravaju djecu
uvjereni da je riječ o djelatnostima koje su pod nadzorom države,
navela je.
Pravobraniteljica je upozorila i na neodgovarajuću zaštitu djece
od već osuđivanih seksualnih predatora.
– Seksualno iskorištavanje i zlostavljanje među najtežim su
oblicima kršenja prava djeteta, koji ostavljaju neizbrisiv trag u
djetetovu sjećanju i razvoju – istaknula je i dodala da je,
prema podacima Vijeća Europe, svako peto dijete žrtva nekog
oblika seksualnog zlostavljanja ili iskorištavanja, ali u čak 90
posto slučajeva djeca ne prijavljuju takve slučajeve.
– Kako bismo smanjili tamne brojke neotkrivenih slučajeva i
prekinuli lanac zlostavljanja, važno je ohrabriti djecu na
prijavu nasilja, a da bi se to postiglo, moramo jamčiti djeci da
će reakcija nadležnih tijela nakon prijave biti snažna, brza,
učinkovita i podržavajuća za dijete – istaknula je
pravobraniteljica.
Međutim, upozorila je, u tom segmentu društvo nerijetko zakazuje:
dopušta se da se počinitelji seksualnog nasilja nad djetetom
brane sa slobode, dijete-žrtva nije na odgovarajući način
zaštićeno od počinitelja, ne dobiva primjerenu pomoć i podršku, a
nerijetko doživljava i osudu okoline, stigmatizaciju te
narušavanje privatnosti, ponekad i kroz senzacionalističko
izvještavanje medija.
Traumatiziranje žrtve, kazala je, pojačava se kroz kazneni
postupak koji traje i po nekoliko godina, a kad konačno dođe do
presude, za počinjenje spolnih delikata na štetu djece izriču se
vrlo blage kazne.
Kako bi se to spriječilo, pravobraniteljica za djecu zalaže se za
izricanje sigurnosnih mjera, koje su predviđene Kaznenim zakonom
kao mogućnost, ali ih sudovi vrlo rijetko izriču. Seksualni
predatori nakon izdržane zatvorske kazne nisu pod nadzorom
nadležnih tijela ako im nije izrečena posebna sigurnosna mjera
zaštitnog nadzora, ali ni ta se mjera ne izriče.
Ured pravobraniteljice za djecu na to ukazuje godinama,
podsjetila je Pirnat-Dragičević te ustvrdila da, unatoč
pomacima u kaznenom zakonodavstvu pooštravanjem sankcija, sustav
zaštite djece od seksualnog nasilja još nije kvalitetno
uspostavljen, osobito u pogledu zaštite djece od pravomoćno
osuđenih počinitelja seksualnog nasilja nad djecom.
– Na takvu zaštitu djece Hrvatsku obvezuje Konvencija Vijeća
Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog
zlostavljanja te Direktiva 2011/93/EU Europskog parlamenta i
Vijeća od 13. prosinca 2011. o suzbijanju seksualnog
zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje
pornografije, koje obvezuju državu da onemogući prethodno
osuđivanim počiniteljima seksualnih delikata nad djecom da
obavljanjem određenih poslova dođu u kontakt s djecom
– istaknula je Pirnat-Dragičević.