Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Varaždinske županije ukazalo je na problem koji u ovakvim uvjetima još dodatno raste...
Povodom današnjeg obilježavanja Međunarodnog dana borbe
protiv nasilja nad ženama, Povjerenstvo za ravnopravnost
spolova Varaždinske županije poručilo je kako je potrebno jačati
odlučnost žena da proživljeno nasilje prijavljuju s ciljem da se
buduće nasilje spriječi, a već počinjeno sankcionira.
Predsjednica Povjerenstva Vlasta Cindrić
pojasnila je kako u mnogim situacijama to nije nimalo lako, jer
se žrtva, najčešće žena, nalazi pred dilemom kako riješiti
stambeno pitanje, kako zbrinuti djecu, a često je i financijski i
emocionalno i dalje vezana za nasilnika, dok istovremeno trpi
osudu okoline.
– Zbog navedenih razloga izlazak iz začaranog kruga nasilja vrlo
je težak i zahtjevan. Žrtve ne vjeruju institucijama jer su kazne
počiniteljima su preblage, a privođenje zlostavljača nema svrhe
ako ga nakon 24 sata sud oslobodi. Time se ne šalje prava poruka
o nultoj stopi tolerancije na nasilje koje postaje sve
brutalnije. Hrvatska nažalost bilježi porast nasilja u obitelji,
svakih sat vremena jedna žena je zlostavljana, a u proteklih pet
godina ubijena je 91 žena (podatak iz 2018.) što čini 47 posto
svih ubojstava, pri čemu su u više od polovice slučajeva ubojice
bili njihovi intimni partneri. Također su prema podacima Svjetske
zdravstvene organizacije tridesetak posto ubojstava žena počinili
njihovi intimni partneri – rekla je naglasivši kako je razdoblje
korona krize jedan novi izazov za nasilje u obitelji.
Članica Povjerenstva Irena
Stipešević-Rakamarić pojasnila je kako su u
pandemiji Covida-19 ljudi općenito izloženi širokom rasponu
rizičnih čimbenika za eskalaciju ne samo obiteljskih, već i
drugih problema te kako mnoge zemlje izvještavaju o porastu
korisnika socijalnih i specijaliziranih civilnih službi zbog
nasilja u obitelji, ali ne i Hrvatska.
– U Australiji je Google pretraživač izvijestio o 75 postotnom
porastu posjećivanja stranica na kojima se mogu naći
savjeti i pomoć zbog obiteljskog nasilja i s njim povezanih
problema, a slično je u SAD-u, Brazilu i Kini. U Wuhanu je u
veljači 2020. bilo prijavljeno trostruko više slučajeva
obiteljskog nasilja nego u istom periodu 2019. Talijanska vlada
je tijekom pandemije prenamijenila brojne hotele u prihvatilišta
za osobe izložene nasilju, a Francuska je izvijestila o porastu
obiteljskog nasilja od 32-36 posto nakon uvođenja karantene te
također, po uzoru na Italiju, prenamijenila brojne hotele i
povećala smještajne kapacitete za prihvat žrtava nasilja u
obitelji. U Engleskoj telefon za pomoć žrtvama nasilja zaprima 25
posto više poziva otkako su uvedene epidemiološke mjere – rekla
je te pojasnila kako ćemo posljedice po mentalno zdravlje
osjećati puno godina nakon što se pandemija dovede pod kontrolu.
– Osobe koje inače žive s nasilnim članovima obitelji, sada zbog
epidemioloških mjera distanciranja, izolacije i karantene veći
dio vremena borave u zajedničkom domaćinstvu te su odlasci na
posao ili u školu, na rekreaciju, sport, druženja, kulturna
događanja i bavljenje hobijima, odnosno aktivnosti koje inače
amortiziraju asocijalna i nasilna ponašanja unutar obiteljskih i
radnih okruženja i neutraliziraju stres, sada rjeđa ili ne
postoje. Također podrška šire obitelji, rodbine i neformalnih
oblika skrbi u zajednici slabi zbog istih tih mjera, budući da je
ograničeno međugeneracijsko druženje u svrhu zaštite starijih
osoba od mlađih, koji su možebitni asimptomatski širitelji
infekcije – objasnila je Irena Stipešević-Rakamarić.
Potpredsjednica Povjerenstva Valerija Paljak
istaknula je kako se kod govora o borbi protiv nasilja nad
ženama ne mogu zaobići obitelj i škole.
– To su dva mjesta gdje se odgaja protiv nasilja i djeluje
preventivno. Pitanja nasilja u školama nisu samo u domeni sustava
odgoja i obrazovanja već se nameće potreba suradnje svih
relevantnih tijela, kako bi se prevenirali različiti oblici
nasilja u školama. Istraživanja pokazuju kako je za uspješno
suočavanje s problemom potrebna intervencija na više razina:
djeca pojedinačno, razredni odjel, škola, roditelji i obitelj,
društvena zajednica, kao i da se bez planiranih i sustavnih mjera
stanje pogoršava – rekla je dodavši da, uzimajući u obzir razorne
posljedice nasilja, prevencija treba biti zakonski i etički
imperativ.
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama se odlukom
Ujedinjenih naroda od 17. prosinca 1999. godine obilježava u znak
sjećanja na dan kada je 25. studenog 1960. godine sestre
Patriuju, Minervu i Mariju Teresu Mirabal u Dominikanskoj
republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo s ciljem
ukazivanja na važnost prepoznavanja i prijavljivanja nasilja kao
krajnje neprihvatljivog oblika društvenog ponašanja kojim se krše
temeljna ljudska prava i slobode te razumijevanje nasilja oblikom
diskriminacije žena.