Teškoće u čitanju odnose se na brzinu i preciznost čitanja i na razinu razumijevanja pročitanog. Djeca s disleksijom dugo slovkaju, zadržavaju naviku tihog izgovora riječi pri čitanju, ne čitaju tečno.
O temama vezanima uz razvoj
jezika i govora te emocionalnog razvoja djece za Varaždinski.hr
piše Maja Vincek Slunjski, logopedinja i
psihoterapeutkinja za djecu i adolescente iz Vrtlog
Centra za logopediju i savjetovanje.
U posljednjih nekoliko mjeseci sve više mi se javljaju roditelji
djece koja idu u drugi i/ili treći razred osnovne škole, a imaju
velikih problema s čitanjem i razumijevanjem pročitanog. U
današnje vrijeme smatra se da svaki deseti učenik u Hrvatskoj ima
teškoće s čitanjem, dok je i dalje sustavna pomoć takvim
učenicima nedostatna ili nedostupna zbog premalog broja logopeda
u vrtićima i školama. U današnjem tekstu pokušat ću objasniti s
kakvim teškoćama se suočavaju učenici s disleksijom i na koji
način im možemo pomoći.
Razmišljajući o tome zašto mi se baš u posljednjih nekoliko
tjedana intenzivno javljaju roditelji djece s teškoćama u
ovladavanju čitanja, odgovor leži u današnjim okolnostima koje su
nas zahvatile.
Naime, djeca koja danas idu u drugi razred osnovne škole, krenula
su u prvi razred u vrijeme dugotrajnog štrajka učitelja, a zatim
i prekidom i prelaskom na online nastavu zbog pandemije
uzrokovane korona virusom. Dakle, u vrijeme kada su prvašići
ulazili u svijet glasova, slova, knjiga, prilagođavanja na novi
režim učenja a ne više igranja, učenja strukture,
organiziranosti, dogodili su se događaji koji su nam svima u
živote unijeli nemir i osjećaj nemoći. Tako su oni izgubili
vrijeme kada se intenzivno grade temelji za usvajanje čitanja i
pisanja, uče radne navike i sve ono što je najvažnije za uspješno
savladavanje gradiva u višim razredima.
U prvom razredu uči se veza slovo – glas, dok se u drugom razredu
vježba tehnika i brzina čitanja, te razumijevanja onoga što su
pročitali kako bi mogli učiti. Jer svrha čitanja jest
zapamćivanje, tj. učenje. Neće se te teškoće odraziti na sve
učenike, ali za učenike koji kaskaju u bilo kojoj vještini koja
je potrebna za razvoj sposobnosti čitanja i pisanja, bit će to
veliki problem. Još jedna stvar koja me rastužuje svaki put
iznova kada je čujem od roditelja; dijete koje nije usvojilo
predvještine potrebne za razvoj čitanja i pisanja, nije
prepoznato za vrijeme ‘male škole’ u predškolskom razdoblju,
upisano je u prvi razred bez odgode i sada odjednom mora
nadoknaditi veliku količinu vještina. Zbog toga zaostaje za
drugom djecom u razredu, roditelji moraju sjediti s njim za svaku
zadaću, a samopouzdanje pada dok se otpor prema školi povećava.
Kada mi dođu takva djeca, dolaze sa strahom, otporom ili
sramežljivošću jer su ‘drugačija’ i lošija od ostale djece u
razredu. Kako bi se to spriječilo, potrebno je educirati
odgojitelje, učitelje i nastavnike kako bi na vrijeme prepoznali
djecu s takvim teškoćama radi upućivanja i pravovremenoj
intervenciji stručnjaka.
Što podrazumijeva teškoća čitanja – disleksija?
Prema metodičkim načelima kojima se koristi u prvom razredu,
dijete bi već po dolasku u školu moralo dobro vladati, već
spomenutim, temeljnim predvještinama za razvoj čitanja i pisanja
a one su: prepoznavanje glasova u riječi, rastavljanje riječi na
glasove i sastavljanje glasova u riječ, prepoznavanje slova
abecede i povezivanje s glasovima, te razumijevanje veze glas –
slovo (dešifriranje ili dekodiranje). Djeca koja imaju disleksiju
nemaju razvijene te vještine.
Teškoće u čitanju odnose se na brzinu i preciznost čitanja i na
razinu razumijevanja pročitanog. Djeca s disleksijom dugo
slovkaju, zadržavaju naviku tihog izgovora riječi pri čitanju, ne
čitaju tečno. Slušajući ih kad čitaju naglas, imamo dojam da ne
uočavaju točke kao znakove razgraničenja rečenica. Ritam i način
čitanja uglavnom su određeni povremenim zastojima zbog
nepreciznog iščitavanja riječi. Ponekad je nepreciznost
podjednaka pri čitanju kratkih riječi kao što su ‘od’, ‘do’,
‘uz’, kao i pri čitanju višesložnih, kompliciranijih i manje
čestih riječi. U čitanju postoje različite zamjene, skraćivanja
ili dodavanja slova, dijelova riječi i cijelih riječi kojih u
tekstu zapravo nema. Tako se zamjenjuju grafički slična slova kao
‘d’ i ‘b’ pa riječ ‘bio’ postaje ‘dio’. Kratke riječi poput
prijedloga ‘do’ i ‘od’, bilo da su samostalne riječi ili
složenice, postaju gotovo nesavladive i ‘put do kuće’ najčešće će
biti ‘put od kuće’. Za njih bi trebalo na mnogo više različitih
načina pristupiti razvoju tih vještina i povećati trajanje
predčitalačkog razdoblja, uz sustavnu pomoć logopeda.
Percepcija rime percepcija je sloga, i ona je jedna od temeljnih
predčitalačkih vještina koja će olakšati početno iščitavanje
riječi. Zbog toga se u vrtiću, posebice u predškolsko vrijeme
često pjevaju i recitiraju pjesmice u rimi. Mnogi se autori slažu
da je jedna od temeljnih teškoća u poremećaju čitanja upravo
teškoća obrade glasova jezika ili fonološka neosviještenost –
sposobnost izdvajanja početnog ili završnog glasa, te uočavanje
ritma i rime u riječima. Neka djeca starije predškolske dobi već
i svojim govorom upućuju na to da imaju fonološke teškoće. U
njihovu govoru često čujemo: ‘lagud’, ‘kepač’, i ‘crnena’ za
riječi ‘labud’, ‘kečap’ i ‘crvena’. Sve ovo upućuje na to da bi
dijete u školi moglo imati teškoća s učenjem početnog čitanja, a
možda i pravu disleksiju. Često teškoće čitanja prate i teškoće
pisanja, no o njima ćemo detaljnije u nekom novom tekstu.
Važno je naglasiti da se disleksija ne dijagnosticira u prvom
razredu, te da nije svako zaostajanje u sposobnostima čitanja
disleksija. Stoga se preporuča obratiti se logopedu čim uočite da
dijete teže usvaja predvještine potrebne za razvoj čitanja kako
bi se eventualno spriječile ili smanjile daljnje teškoće ciljanim
vježbama.
Dobitnica vježbenice Igre u prostoru i vremenu
je Tamara Sušec, čestitamo!
Ukoliko imate pitanje ili
nedoumicu iz područja logopedije ili psihoterapije, slobodno nam
se javite s pitanjem. Naša logopedinja i psihoterapeutkinja će
vam rado odgovoriti i ponuditi savjet što učiniti.
Vrtlog Centar za logopediju i
savjetovanje (www.vrtlog-centar.hr)
Pišite nam
na: maja@vrtlog-centar.hr