Kapelicu je dalo sagraditi Gradsko vijeće...
8.12.1973. Svečano je u dvorani ‘Varaždin’ u
Graberju otvoreno V. svjetsko prvenstvo u rukometu za
žene. Svečano otvaranje V. SVEP – a počelo je ulaskom
učenica varaždinskih osnovnih škola odjevenih u narodne nošnje sa
zastavama zemalja učesnica prvenstva, a zatim su se publici
predstavile rukometašice kvalifikacijske skupine D koja je igrala
u Varaždinu. Inozemni gosti bili su puni riječi pohvala na račun
organizatora. Najveći dio tereta oko organizacije ovog Svjetskog
prvenstva podnijeli su Krešimir Petanjek i Srećko Tkalčec.
8.12.1894. Na središnjem varaždinskom trgu pred
Vijećnicom, u prizemlju nove dvokatne palače ‘Varaždinske
štedionice’ otvorena je moderna ‘Centralna
kavana’. Tvrtka Siemens i Halske instalirala je kućnu
električnu centralu pa su Varaždinci u kavani prvi put vidjeli
električno svijetlo u svom gradu. ‘Centralna kavana’ na Korzu
stoji i danas pod imenom – ‘Grofica Marica’.
8.12.1688. Posvećena je zavjetna
kapelica Sv. Fabijana i Sebastijana na kraju
ondašnje Štajerske a danas Optujske ulice. Kapelicu je dalo
sagraditi Gradsko vijeće u znak zahvalnosti što je 1682. godine
strahovita epidemija kuge zaobišla Varaždin. U toj epidemiji koja
je u varaždinski kraj stigla iz srednje Europe umrlo je mnogo
ljudi u obližnjim naseljima, ponajviše u Ivancu, Gornjoj Voći,
Vidovcu, Križovljanu, ali i u gradovima Grazu i Ptuju s kojima je
Varaždin imao tijesne trgovačke veze. U kapelici Sv. Fabijana i
Sebastijana sačuvane su vrijedne slike varaždinskih slikara.
——-
Jedna od najstarijih varaždinskih ulica, današnja Gundulićeva s
jednokatnim kućama, prvi se puta spominje u 16. stoljeću i bila
je dio Župnog trga. Povezivala je ulazna južna gradska vrata sa
središnjim trgom i Vijećnicom. Stoljećima, sve do 1910. godine,
ulica se zvala Dućanska kada joj je gradsko poglavarstvo dalo
novo ime po dubrovačkom pjesniku Ivanu Gunduliću. U toj gradskoj
ulici, koju Varaždinci i danas zovu Dućanska, bile su brojne
prodavaonice s mirodijama, bombonima, kavom, mješovitom robom,
radionice limara, vlasuljara, obućara, šeširdžija, tu su bile
brijačnice, radila je ljekarna ‘K zlatnom anđelu’, Gradska
štedionica, Banka i mjenjačnica, Kotarski sud. Dućanska –
Gundulićeva ulica ostala je do danas jedna je od najživljih
gradskih prometnica.