Viša ekonomska škola prerasla je u fakultet.
28.12.1928. Zvonimir Suligoj postavljen je za
“učitelja vještina” u varaždinskoj gimnaziji gdje radi do 1941.
godine. Bio je svestrano angažiran sportski djelatnik,
dugogodišnji načelnik “Sokolskog društva” i “Sokolske župe”
Varaždin. Bavio se skijanjem, gimnastikom, plivanjem,
planinarenjem. Godine 1930. pripremio je učenike gimnazije za
prvu rukometnu utakmicu odigranu u Hrvatskoj – selekcija petih i
šestih razreda pobijedila je osme razrede s 1:0. Poslije Drugog
svjetskog rata Zvonimir Suligoj obavljao je visoke dužnosti u
gimnastičkome savezu Hrvatske. Kao gimnastički sudac sudio je na
Olimpijadi 1952. godine. Suligoj, inače sin vlasnika varaždinske
tiskare Viktora Suligoja, rođen je 1905. godine i umro 1980.
28.12.1940. U selu Zamlači rodio se Milan
Kruhek, arheolog i povjesničar. Proučava srednjovjekovnu
hrvatsku povijest, objavio je znanstvene radove “Graditeljska
baština Karlovačkog Pokuplja”, “Stari grad Slunj”, “Karlovac,
granice, ljudi”. Radi u institutu za suvremenu povijest.
PROSINAC 1974. Krajem prosinca 1974. godine prvom
konstituirajućom sjednicom znanstveno – nastavnog vijeća
Fakulteta informatike i organizacije u Gradskoj vijećnici u
Varaždinu Viša ekonomska škola službeno je prerasla u fakultet te
je tako Varaždin dobio svoj prvi Fakultet. Tim
povodom je 21. prosinca 1994. u velikoj dvorani Narodnog
kazališta August Cesarec održana svečanost kojoj su nazočili
brojni uglednici iz javnog života.
~~~
Sve do 18. stoljeća nije bilo javnih kazališta u našim krajevima
pa ni u Varaždinu. Prikazivane su tek kraće predstave u
zatvorenom krugu škola i velikih palača. Prvi pokušaj da se u
Varaždinu otvori gradsko kazalište je u 1769. godini kada grof
Franjo Patačić kupuje zemljište za gradnju kazališta na današnjem
Stančićevom trgu koje se neko vrijeme zbog toga zvao Kazališni
trg – FORUM TEATRI.
Početkom 19. stoljeća, u zgradi u današnjoj Kranjčevićevoj ulici
4, vlasništvo obitelji Mekovec, otvorena je dvorana gdje su
održavane kazališne predstave putujućih glumačkih družina i
priređivani plesovi. Dvorana je bila dužine 17 metara i širine
7,5 metara, imala je galeriju i podij za glazbu. U Kranjčevićevoj
ulici kazališne predstave prikazivane su do 1873. godine kada je
sagrađena velika kazališna zgrada.